Samoborska salama – tradicija i kvaliteta

106

Tako se je u klijetima, u dugim zimskim večerima kušalo dobro vino i salame. Naši preci (Samoborci) selili su se iz klijeti u klijet i ocjenjivali salame. Tako je to išlo niz godina, sve dok se vodeći samoborski mesari i hobisti nisu sastali i dogovorili oko sustava ocjenjivanja kakvoće i njegovanja tradicije izrade samoborskih salama. Veliku ulogu u tome je imala prije dvadesetak godina bratovština Svetog Jurja. Pod njezinim patronatom je i rođena Samoborska salamijada, koja protežira gastronomsko natjecanje u vještini pripravljanja salama. Petnaestak godina bratovština je bila glavni organizator salamijada. Da bi se postignula još bolja organiziranost, popularnost i došlo do registriranih proizvođača, osnovana je udruga Zlatna šajba u Samoboru 14. 2. 2002. godine. Iste godine Zagrebačka županija je pokrenula projekt pod nazivom “Stvaranje samoborske salame kao robne marke Zagrebačke županije”. U tom projektu osim Zagrebačke županije sudjeluju Poglavarstvo grada Samobora, udruga Zlatna šajba i Turistička zajednica grada Samobora. Tijekom godina i održanih salamijada te iskustava, tradicije izrade i stručnih znanja izrađen je “Pravilnik za ocjenjivanje salama na Samoborskoj salamijadi”. Spomenutim pravilnikom utvrđena su mjerila i kriteriji za ocjenjivanje salama, postupak ocjenjivanja i nagrada za postignute rezultate. Ocjenjivanje provodi komisija za ocjenjivanje (devet članova), a na temelju navedenog pravilnika. Najbolje ocijenjena salama dobiva Veliku zlatnu šajbu, a ostali također po sakupljenim bodovima Zlatnu, Srebrnu ili Brončanu šajbu. Današnje salame ne proizvode samo mesari, već i hobisti (ugostitelji, vinari, pravnici, taksisti, ekonomisti, profesori, poduzetnici, inženjeri i ostali), koji su tu vještinu naslijedili od svojih očeva i djedova, a ljubomorno ju čuvaju za svoje sinove i unuke. Današnja Samoborska salama po izgledu malo nalikuje nekadašnjem proizvodu naših djedova, jer današnji majstori koriste blagodati koje im pruža suvremena oprema u mesarstvu. Sve je više u uporabi umjetni ovitak koji zamjenjuje nekadašnje prirodno goveđe crijevo, oštri noževi električnih uređaja koji usitnjavaju meso do najfinijih komadića. I sve to nije narušilo visoku kulinarsku vrijednost Samoborske salame.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGlodavce je potrebno redovito suzbijati
Sljedeći članakKalcifikacija – prijeka potreba naših tala
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.