Odrasli parazit živi razmjerno kratko u tankom crijevu svog nositelja, a ličinke mogu živjeti i desetljećima u mišićima. Zaraza se širi jedenjem mesa u kojem su začahurene ličinke ovog parazita. Pod utjecajem probavnih sokova ličinke se oslobađaju i učvršćuju u sluznici tankog crijeva. Nakon tjedan dana ženke postaju spolno zrelima i otpuštaju svaka do 1500 ličinki, koje prolaze kroz stijenku crijeva i kroz limfu ulaze u krvotok. Krvotokom ličinke dospiju u sve organe, ali se zadržavaju u mišićima koji su aktivniji, poput ošita, žvačnih mišića i mišića pokretača oka. Ličinke se u tim mišićima očahure i ostaju žive godinama.
Klinička slika
Težina bolesti ovisi o broju ličinki. Već kod progutanih 100 ličinki po gramu mesa javlja se posve jasna klinička slika. Obično ima tri stadija. Prvi stadij povezan je s boravkom parazita u probavnom sustavu. Drugi stadij traje oko pet tjedana, pritom ličinke putuju tijelom. Ovaj stadij karakteriziran je bolovima u mišićima, povišenom tjelesnom temperaturom, otečenošću lica i očnih kapaka te krvnim promjenama (eozinofilija). Oporavak slijedi u tećem stadiju i obično je povezan s blažim mišićnim bolovima.
Način zaraze
Divlje životinje prirodni su spremnik trihineloze, no glavni spremnik i izvor zaraze za čovjeka su domaće svinje. Zaraza se širi jedenjem nedovoljno kuhanoga, pečenoga, soljenoga i dimljenoga zaraženoga svinjskog mesa ili mesa zaražene divljači. Osim mesa domaće svinje značaj za čovjeka ima meso divlje svinje i medvjeda. U šumi parazit kruži između krupnijih i sitnijih mesojeda i svejeda (lisica, vuk, medvjed, divlja svinja) i sitnih glodavaca koji se također ponekad hrane uginulim životinjama. Osim prehrambenih navika, drugi uvjeti nemaju nikakav značaj u širenju trihineloze kod čovjeka.
Značaj trihineloze u Hrvatskoj
Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se u našoj zemlji prijavi u prosjeku oko 100 slučajeva ove bolesti. Pretežno je riječ o manjim epidemijama ili pojedinačnim slučajevima bolesti. Smrtnost od ove bolesti izrazito je niska (1 na 1000 bolesnika). Najučestalije prijave bolesti su iz Slavonije i Baranje, što je u vezi sa zaraznošću domaćih i divljih svinja u tim područjima.
