Kalcifikacija je poznata od pradavnih – rimskih vremena. U nas je u Banovini poznata pod nazivom pjeskanje. Legenda kaže da je neki seljak zapregom vozio pijesak za žbuku, a kako je poljski put zbog preduboka blata bio neprohodan za tako težak teret, naumi ga prevesti preko susjedove pšenice. Za nevolju, baš tu puče osovina a teret se rasu po tek iznikloj pšenici. Poslije popravka kola, seljak pokupi pijesak koliko se dalo, ali ga i ostade,a susjedu obeća namiriti štetu poslije žetve. A kad tamo – neusporedivo najbolji usjev je bio baš na mjestu gdje je nehotice bio rasut pijesak! Ljudi prihvatiše primjenu pijeska i tu praksu nazvaše pjeskanje. Koliko je istine u toj legendi teško je reći, ali je činjenica da je pjeskanje poznat zahvat u Banovini. Na slici se vidi pjeskanje tla u šljiviku nedaleko od Topuskog, kojim se popravlja tlo i kondicija šljive, a djelotvorno potiskuje paprat kojoj pogoduje kisela reakcija tla.
Reakcija tla – uzroci zakiseljavanja
Vapneni materijali koji se kalcifikacijom dodaju i miješaju s tlom poslije otapanja popravljaju kiselu reakciju tla – povećavaju pH-vrijednost.
Reakcija prirodnih tala varira u rasponu pH 2 – 10,5. Sva tla s pH vrijednošću ispod pH-7 smatramo kiselim. Za većinu kultiviranih biljaka kisela reakcija je nepovoljna. Kiselu reakciju – kiselost tlauzrokuju ioni vodika, koji se u tlunakupljaju kao posljedica gubitkaiona (kationa) bazičnih elemenata, na prvom kalcija i magnezija.
Procesi koji dovode do nakupljanja iona vodika skupnim se imenom nazivaju zakiseljavanje ili acidifikacija tla. Brojni su uzroci toj pojavi. Nabrojimo važnije!
Ispiranje baza iz tla
Ispiranje baza prirodna je i neizbježna pojava. Otapanjem ugljičnog dioksida (koji se oslobađa disanjem korijena i organizama u tlu) u otopini tla nastaje slaba ugljična kiselina, a tako zakiseljena voda cijedi se kroz tlo i postupno ga zakiseljava, zamjenjujući katione kalcija, magnezija, kalija, natrija…, koji se postupno ispiru iz tla. Nakon ispiranja iz otopine slijedi ispiranje iz adsorpcijskog kompleksa, a zatim i destrukcija primarnih minerala koji sadržavaju kalcij. Ispiranje kalcija intenzivno se istražuje u svijetu i u nas. U tu svrhu se koriste tzv. lizimetri – u tlo ugrađene posude koje prikupljaju iscjedak tla, a u njemu se određuje sadržaj svih iona, uključujući i kalcij. Rezultati koje je u našemu Zavodu dobio Butorac, kazuju da se u našim prilikama (Križevci) godišnje može isprati do 400 kg kalcija po hektaru.To dakako vodi ubrzanom zakiseljavanju tla.
Gnojidba fiziološki kiselim gnojivima
Neka mineralna gnojiva zakiseljavaju tlo, a napose dušična, prelaze u tlu u nitratni oblik a nitratni ioni snažno zakiseljavaj utlo. Pokazatelj zakiseljavanja ovim putem je ekvivalent vapna. To je broj koji kazuje koliko je kg živog vapna (CaO) ili mljevenog vapnenca (CaCO3) potrebno primijeniti da bi se neutralizirala kiselost koju uzrokuje 100 kg primjenjenog gnojiva. Drugim riječima, da bi se reakcija tla zadržala na razini prije gnojidbe, potrebno je primijeniti odgovarajuće količine vapnenih materijala. Ako se to ne čini, dolazi do povećanja kiselosti (pada pH-vrijednost) tla, sa svim negativnim posljedicama po njegovu plodnost, prinos i kakvću uroda-plodina.
Primijenimo li za prihranjivanje usjeva KAN, treba dodati samo 12kg CaO ili 20 kg CaCO3/ha da bi reakcija ostala kao prije prihranjivanja. A da za gnojidbu koristimo amonijev sulfat treba nam čak 60, odnosno 110 kg vapnenih materijala na svakih 100 kg primijenjenog gnojiva da bi reakcija ostala nepromijenjena. Drugim riječima,amonijev sulfat je uputno koristiti samo za tla s pH vrijednošču većom od pH 7, kao što su karbonatna tla na laporu. Ali, postoje i gnojiva kojima se tlo obogaćuje kalcijem, koja smanjuju kiselost – povećavaju pH vrijednost tla, kao što je Tomas fosfat ili mikrofos. Primjena 100 kg Tomas fosfata ima učinak kao 45 kg CaO ili 80 kg CaCO3/ha, odnosno to gnojivo smanjuje kiselost tla. Kako su praktički sva kompleksna gnojiva Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini kisela, valja voditi računa da je kalcifikacija nužna mjera za korekciju reakcije tla. Zbog toga pozdravljamo odluku Tvornice da u proizvodni program uključi materijale za kalcifikaciju.
Iznošenje kalcija u biljnoj masi priroda
Kalcij, magnezij i kalij su važni biogeni elementi koje biljka iznosi u biološkoj masi priroda – podzemnom i nadzemnom dijelu biljke. Što su prinosi veći veće je iznošenje, dakle osiromašenje tla kalcijem i zakiseljavanje. Kako u suvremenoj poljoprivredi visokih prinosa bez primjene visokih doza mineralnih gnojiva u pravilu nema, razumljivo je da svaki napredak neizbježno vodi osiromašenju tla kalcijem i acidifikaciji.
Osim opisanih, važan uzročnik zakiseljavanja sumpor, kao sastavnica nekih sredstava za zaštitu bilja i gnojiva. Sumpor se u tlu oksidira u sulfite i sulfate, koji otopljeni u vodi jako zakiseljavaju tlo. I konačno, važan izvor zakiseljavanja su kisele kiše, koje su posljedica emisije kiselih spojeva iz industrijskih postrojenja, prometa i urbanih područja, čiji pH može biti samo pH-2. Te su kiše, kako je poznato, jedan od uzroka alarmantnog umiranja šuma koje je u Europi i globalno poprimilo dramatične razmjere.

Prethodni članakTrihineloza – ponekad teška i smrtonosna bolest
Sljedeći članakBromelije – egzotične lončanice za svaki dom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.