Kako bi se to i ostvarilo, treba odrediti odgovarajući tip zaštićena prostora, uvjetovan visinom ulaganja. Također troškovima investicijskog održavanja, dobivanjem i održavanjem potrebne klime u zaštićenu prostoru, te postizanja uroda. On se može ostvariti u doba kad na otvorenu prostoru još može dozrijevati rajčica.

Već kod najjednostavnije zaštite, pokrivanjem lutrasilom redova posađenih biljaka (prijesadnica) na gredice i sadnjom u niskim tunelima PE-folije može se postignuti nešto ranija berba. Jasno je da su proizvodne mogućnosti veće u visokim tunelima bez grijanja ili kod dopunskog grijanja. Kad su vanjske temperature niže od 5°C. U većim zaštićenim prostorima, gdje se može grijati do potrebnih temperatura za normalan rast i razvoj biljaka, može se proizvoditi rajčica tijekom cijele godine. Zato jer se isto tako odvija i potrošnja. Važno je istaknuti da se rokovi uzgoja trebaju usklađivati s dnevnom količinom svjetlosti i željenim razdobljem berbe i plasmana na traište. Dakle, temperature se moraju uskla đivati s intenzitetom svjetla.

Za proizvodnju rajčice u zaštićenu prostoru poželjan je: što veći intenzitet svjetla ujesen, zimi i u rano proljeće, blage zimske temperature, rijetke oluje, rijetki jaki vjetrovi. Također rijetke tuče, rijetki veći snjegovi, te niska vlažnost zraka tijekom ljeta. To omogućuje dobro hlađenje, jeftini izvori energije za grijanje, dobar izvor zdrave – kvalitetne vode, i kao najvažnije odgovarajuće traište.
Kad se ima u vidu sve navedeno, za proizvodnju rajčice u zaštićenu prostoru prednost u nas ima (i daje) sredozemno područje. Uz pažljiv izbor lokacija zaštićen od bure i juga, uz dobru opskrbu vodom. To ne isključuje proizvodnju rajčice u ostalim područjima. No uz nešto veće troškove i izbor odgovarajućih rokova proizvodnje. Koji mogu biti različiti, ovisno o kultivaru, ekološkim i gospodarskim uvjetima.

Posebnosti kultivara

U zaštićenu prostoru sade se i proizvode isključivo INDETERMINANTNI kultivari rajčice (hibridi F1) namijenjeni za plastenike i staklenike. Također i za plastične tunele ili za tunele proizvodnje rajčice na otvorenu prostoru. To se u katalozima sjemenskih tvrtki povrća uvijek ističe.
Od glavnih posebnosti kultivara traži se rana zrelost, bujnost rasta, kratki internodiji i dobra pokrivenost plodova lišće. Poželjno je da plodovi na rodnoj grani (grozdu) jednolično zriju, da su intenzivno crvene boje. Također dobre konzistencije, organoleptičke vrijednosti i dobre izdržljivosti.

Danas se sve više traže i uzgajaju kultivari krupnih plodova, mase veće od 100g. Dobre tolerancije na pucanje plodova i otpornost na sol.
Za proizvodnju rajčice u plastičnim tunelima i plastenicima važna je otpornost za suboptimalne temperature i vlažnost zraka. Od kultivara rajčice zahtijeva se otpornost na bolesti i nematode (TMV), i virus mozaika rajčice. Cladosporium, Verticilium, Fusarium, nematode i Stemphylium.

Kultivari prema visini stabljike

Stabljika je zeljasta, na bazi promjera oko 2 cm i pokrivena dlačicama. Kako nema sklerenhima, pri opterećenju lišćem i plodovima (ako nema potporu) poliježe. Ima sposobnost stvaranja adventivnog-bočnog korijenja. To je redovita pojava kad se prijesadnice sade dublje nego što su rasle u nekom od kontejnera, ili na gredici. Ako stabljika leži na tlu, adventivno korijenje razvit će se na dijelu stabljike koji dotiče tlo. Starenjem stabljike donji dijelovi odrvene. Iz pazuha listova izbijaju zaperci koji daju razgranatu stabljiku.
Prema visini stabljike, svi se kultivari rajčice dijele u tri skupine. To su visoke ili INDETERMINANTNE, srednje visine ili DETERMINANTNE, niske ili GRMOLIKE.

Prethodni članakHranjivost silažnog kukuruza
Sljedeći članakJela za Vaš blagdanski stol
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.