U ovo vrijeme snijeg nikako ne bi trebao biti iznenađenje, no, za biljke koje su se već naviknule na blage zime u prosincu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. Osim snijega, valja spomenuti i mraz, koji predstavlja daleko veći problem za svo bilje.
Snijeg je izvrstan termoizolator, odnosno termoregulator koji štiti usjeve od niskih temperatura. Loš je vodič za toplinu, što znači da se toplina koja se akumulira u tlu ne gubi u atmosferu, stoga je ona ispod snježnog pokrivača 3 – 8° C viša nego iznad njega. To je ujedno i razlog zbog kojeg je moguć uzgoj ozimih kultura u klimatskim područjima s obilnim snježnim oborinama. Snježni pokrivač, osim što štiti od smrzavanja, opskrbljuje tlo vodom, nakon što se temperature počnu polako povećavati.

Mraz s druge strane može nanijeti velike štete biljkama. One mogu biti različite: pucanje tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu, opekline nadzemnih dijelova bilja i sl. Pomislili biste da mraz ima isključivo negativnu ulogu u životu biljaka. No, prevarili biste se. Što je s onim biljem kojemu upravo mraz može koristiti? Različito bilje različito odgovara na niske temperature. Neke će povenuti, a neke će baš takva niska temperatura potaknuti na kvalitetniji urod u idućoj godini.

Mnogi su usjevi, poput krumpira i rajčice osjetljivi na mraz sve do zriobe, a neki poput celera i prokulice, čini se, imaju koristi.
Porodica krstašica u koju spadaju kupusnjače ima svoje predstavnike od tropskih, pa gotovo do polarnih krajeva. Botaničari su naišli na biljnu vrstu sličnu hrenu, koja je u rascvjetanom stanju ostala pod snijegom i tamo izdržala temperaturu od -47° C, a u proljeće je ponovno procvjetala.

Kupusnjače su općenito otporne na niske temperature. Postoje sorte kupusa koje mogu podnijeti temperature i do -30° C. Uočilo se tako da se najbolja kakvoća kelja pupčara postiće kada ga malo “ofuri” mraz. Suprotno tome, vruće vrijeme uzrokuje razvoj mekanih i otvorenih glavica. Špinat je također jedna od biljaka koja može podnijeti niže temperature, prema nekim autorima čak i do -13,5° C.
Prethodni članakPriprema kobasica u kućanstvu
Sljedeći članakRajčica rana u zaštićenu prostoru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.