Iz osnovnih vrsta, visoke i niske kadifice, izveden je velik broj hibrida i kultivara, čija je namjena različita ovisno o tipu rasta. Tako se visoki kultivari, napose visoke kadifice, koriste za rez i odlikuju se dobrom izdržljivošću u vazi, dok su oni niskoga, grmolikog rasta pogodni za sadnju gredica, rubova, miješanih obruba i ukrasnih posuda.
Porodici glavočika (Asteraceae) pripadaju mnoge ukrasne vrste, pa su tako proizvođačima i ljubiteljma cvijeća poznate visoka i niska kadifica, vrste roda Tagetes (Tagetes erecta i Tagetes patula). Rod, čije ime potječe od imena etrurskog boga Tagesa, obuhvaća oko 50 vrsta vrlo aromatičnih jednogodišnjih biljaka ili zeljastih trajnica, uspravnoga, grmolikog rasta. Samonikle su na vrućim i suhim staništima Novog Meksika i SAD-a, dok jedna vrsta potječe iz Afrike.

Visoka kadifica naraste i do metra. Uspravnog je rasta, razgranata. Listovi oblikom podsjećaju na paprat, obično su nasuprotni, neparno perasti, s istaknutim žlijezdama, srednje do tamnozeleni. Na kraju cvatne stapke veliki je loptasti žuti, narančasti ili bijeli cvat. Cvate od lipnja sve do pojave prvih jesenskih mrazeva. Naječešće se koristi za rez, ali može i za sadnju u pozadini cvjetnih gredica.

Niska kadifica, kako joj i samo ime govori, niža je rastom i dostiže 30-60cm uvis. Raste uspravno i bujno se grana. Oblik cvata varira ovisno o kultivaru, a može nalikovati tratinčici ili biti dvostruki i izgledati poput karanfila. Cvatovi su nešto manji nego kod prethodne vrste, zlatnožute ili smeđecrvene boje. Javljaju se pojedinačno ili u cimoznim (oblik cvata) skupinama.

Kadifice se razmnožavaju generativno, sjemenom. U jednom gramu ima oko 300 sjemenki. Bez obzira na veličinu sjemena, sjetvu je teško automatizirati zbog samog oblika sjemena. Naime, ono je izduženo i usko, s čuperkom dlačica na jednom kraju (papus). Papus se može ukloniti, a sjemenka se oblaže dodatnim materijalima koji će olakšati početne faze rasta mladih biljčica. No, prije svega omogućiti automatizaciju postupka sjetve. Ovakva dorada sjemena provodi se u sjemenskoj proizvodnji nekih važnih hibrida.

Pri temperaturi od 24-27°C sjeme proklije za 2-3 dana. Nakon što sjeme proklije, temp. se spušta na 20-21°C. Poslije tjedan dana, nakon potpunog razvitka kotiledona, temperatura se dalje snižava tako da se sljedeća 2 tjedna biljke uzgajaju pri temperaturama od 17-18°C, a počinje i prihrana dušikom. Uz redovitu prihranu, sljedeća se dva tjedna uzgoj presadnica kadifica odvija na temperaturama od 16-17°C.

 

Prethodni članakHrastova sjajnica na oblicama
Sljedeći članakUskrsni jelovnik
prof.dr.sc. Vesna Židovec
Zaposlena na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predavač je u području ukrasnog bilja s posebnim interesom za vrste tradicionalnih kućnih vrtova, te primjenu ukrasnog bilja u interijerima. Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova, voditeljica završnih i diplomskih radova, te suradnica na europskim i domaćim znanstvenim i stručnim projektima. Članica je Društva za kulturu pejzaža.       .