Vrlo vjerojatno da neće doći do uginuća pojedinih životinja, osim u ekstremnim slučajevima, ali će u svakom slučaju doći do gospodarskoga gubitka. Taj gubitak očitovat će se u smanjenom prirastu mesa, mlijeka, vune, pa i do slabijeg i kržljavijeg podmlatka. Sve vrste domaćih životinja prema načinu prehrane i sustava probavnog trakta možemo podijeliti na dvije skupine, na preživače, sa složenim sustavom želuca, i na nepreživače sa sustavom jednostavnog želuca. Među njima je velika prehrambena razlika, o kojoj svi gospodari mnogo znaju, ali ne i sve. Među velikim razlikama između ovih dviju skupina je i opskrbljenost različitim nužnim vitaminima. Životinje iz skupine preživača mogu same, u vlastitu organizmu stvarati (sintetizirati) veći broj određenih vitamina te u tome dijelu ishrane biti neovisna o unošenju vitamina u organizam hranom. Međutim, grupa životinja iz skupine nepreživača u znatno su slabijem položaju, jer se najveći dio prijeko potrebnih vitamina u organizam mora unijeti putem bilo hrane bilo gotovih vitaminskih pripravaka. Prema tome, na dobrom i racionalnom gospodaru je odgovornost da odluči, a to treba i znati koje će vitamine svojim preživačima govedima, ovcama i kozama dodavati u hranu, a koje ne, jer ga sama životinja za svoje potrebe proizvede. Potkraj zimskog doba pomanjkanja vitamina (avitaminoza) najčešće su i najizrazitije. Potrebno je poznavati i vremensku postojanost pojedinih vitamina u određenim krmivima (nešto slično vijeku trajanja). Stajanjem i u najboljem skladištu vitamini se gube, njihova se količina neprestano smanjuje, tako da je potrebno nakon određenog vremena obaviti korekciju opskrbljenosti pojedinih krmiva na određene vitamine. Grupa preživača kod kojih su doma ća goveda najzastupljenija, mogu u svojim probavnim organima sintetizirati veliki broj za život nužnih vitamina. Količina proizvedenih vitamina dostatna je da u cijelosti podmiri potrebe organizma za određenim vitaminima, te nisu ovisna o unošenju pojedinog vitamina u organizam hranom. Posebice se to odnosi na dosta veliku grupu vitamina B kompleksa, koji su inače značajni za metabolizam (probavi) životinja.

Prethodni članakInkubacija pačjih jaja
Sljedeći članakMaslinova lisna muha – šiškarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.