Riječ je o malenoj muhi, dugačkoj svega 2.5 mm. Kao štetnik masline najpoznatija je u istočnom dijelu Sredozemlja, (SIRA, IZRAEL, GRČKA, LIBANON, CIPAR). Zadnjih dvadesetak godina maslinova lisna muha zabilježena je u zoni Trsta i Istre, gdje se pojavila na plantažnim nasadima maslina u Poreču. Na otoku Korčuli, na spomenutim područjima pojavila se tek ujesen prošle godine.

Jesen je bila kišna i iznimno topla, za razliku od kasnog proljeća koje je bilo izrazito sušno i pretoplo za to godišnje razdoblje, pa se u takvim vremenskim uvjetima ovaj štetnik nije mogao pojaviti u brojčano jačoj populaciji. štetnik se pojavio na potezu od Prigradice prema Privali uz more, izazivajući štetne gale na mlađim listovima prvenstveno na sorti Lastovka, manje na Drobnici a Oblicu ne napada. Poznato je da ovaj štetnik napada sve vegetativne organe maslina: listove, mladica, peteljke cvata i peteljke ploda. Najlakše su uočene gale na listovima veličine u prosjeku od 0.5 cm u dužini i 1 – 3 mm u širinu.

Kod intenzivnog napada listovi se potpuno deformiraju kao i mladice. Kod takvog napada na vršnim listovima može se nabrojiti 15 – 20 gala. Posljedica napada je slab ili nikakav porast, te izostatak razvoja jednogodišnjih izboja – mladica, koje donose rod u idućoj godini. Ovaj štetnik najveću štetu nanosi izravnim štetama na peteljkama cvata. U tom slučaju prekida se dovod hranjiva potreban za oplodnju ploda, drška cvata se deformira, cvjetovi se normalno ne razvijaju, a posljedica je loša ili djelomična oplodnja i osipanja ploda, te izostanak roda u tekućoj godini. Biologija ovog štetnika kod nas je gotovo nepoznata.

Prethodni članakGljive u rano proljeće
Sljedeći članakNatapanje u zaštićenim prostorima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.