Naime, paša orjentacijski sadržava 75 – 85 posto vode, 4 – 10 posto sirove vlaknine, 0,5 – 11 posto sirove masti, 2 – 5 posto sirovih bjelančevina, 1,5 – 3,5 posto pepela, 5 – 15 posto nedušićne estraktivne tvari, u koje ubrajamo škrob i šećer, te 0,15 – 0,25 posto HJ/kg zelene mase. Dakle, kakvoća zelene mase pašnjaka može jako varirati. To ovisi o različitim čimbenicima, pri čemu treba svakako nabrojiti botanički sastav biljaka, vegetacijsko stanje biljaka, kakvoća tla, gnojidba, klimatski i meteorološki uvjeti, te način korištenja krmiva. Pritom treba kazati da najbolju hranidbenu vrijednost imaju tzv. slatke trave u prisutnosti s djetelinskim vrstama, a najslabiju vrijednost tzv. kisele trave. Slatke trave mogu se prepoznati po okrugloj, šupljoj i koljenastoj stabljici, a kisele minerala u hranidbi tijekom vegetacijskog razdoblja. Tako je poznato da zelena krmiva obiluju karotinom (provitamin vitamina A) te vitaminom E i K. Osim toga, zelena krmiva obično sadržavaju dovoljne količine vitamina C i vitamina B – kompleksa. No, potonji vitamini nisu toliko bitni, jer ih preživači mogu pomoću mikrobne populacije u buragu sami proizvesti. Veću pozornost treba, naime, posvetiti vitaminima A, D i E, pogotovo ako goveda tijekom vegetacijskog razdoblja ne izlaze iz staje i hrane se pokošenom zelenom masom. Naime, za stvaranje provitamina u vitamine A i D, koji su uz vitamin E važni za plodnost životinja, potrebno je kretanje životinja na suncu, a što izostaje kod onih goveda koje se drže stalno u staji. Zato je stajski držanim govedima i životinjama za visoku proizvodnju mlijeka potrebno osigurati dodatnu količinu vitamina u hrani.
Mineralni sastav
Što se tiče mineralnog sastava, treba kazati da su zelena krmiva općenito dobro opskrbljena kalcijem i kalijem, no, najčešće imaju nedostatne količine fosfora, natrija, a mlada paša i magnezija. Količina fosfora osobito je mala ako se pašnjaci ne gnoje, krmno bilje koristi prezrelo te potječe sa sušnijeg tla i područja koje je isprano zbog obilnijih oborina. Nedostatak fosfora ili nepovoljan odnos prema kalciju može dovesti do smanjenog iskorištavanja hrane, stvaranja probavnih tegoba, otežavanja opskrbe organizma bjelančevinama i energijom, te na taj način štetno utjecati na smanjenje prirasta i pad u proizvodnji mlijeka. Nedostatak natrija također se može odraziti na pojavu određenih organskih bolesti, smanjenja prirasta i pad u proizvodnji mlijeka, a nedostatak magnezija na pojavu pašnjačke tetanije. Stoga krave prosječne mase od 650 kg, koje proizvode 20 – 30 l mlijeka imaju dnevne potrebe za 60 – 80 grama fosfora, 24 – 31 grama natrija i 23 – 30 g magnezija po grlu. Zbog toga je potrebno mliječnim kravama u hranidbi dodavati vitaminsko-mineralni premiks (primjerice Milk Master, Veterina – Kalinovica, Grovit, Krka Farma – Zagreb, TMR profi, Sano – Zagreb i sl.), a daju se prema uputama proizvođača. Na kraju kažimo da je uz pojavu proljeva i nadma pašnjačka tetanija jedna od učestalih pojava bolesti pri prijelazu sa suhe krme na mladu pašu. Javlja se na pašnjacima s nedovoljnim količinama magnezija, a obilnim količinama dušika i kalija koji smanjuju iskorištavanje i povećavaju potrebe za magnezijom.
