U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnih poljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak koji priča drugačiju priču i govori o onima koji su svoj hobi i ljubav pretvorili u isplativ posao, onima koji su odlučili ostati i iskoristiti ono što im je ostavljeno u naslijeđe – plodnu zemlju.

Tko su „hobi poljoprivrednici“? Neki su umirovljenici koji žive od mirovina i napokon imaju vremena i energije posvetiti se životnoj strasti poput uzgoja životinja ili proizvodnje voća i povrća te vođenja male farme. Drugi su mladi ljudi koji žele vikende i slobodno vrijeme posvetiti prirodi, često imaju karijere u drugim područjima izvan poljoprivrede i svoje farme vide kao samo to – hobi uz njihove karijere.

Borovnice i pčele

Za početak, jedan primjer s Agronomskog fakulteta o mladima koji cijeli život žive uz i od poljoprivrede te se logičnim slijedom odluče i školovati u tom području i nastave tradiciju ili pokrenu nešto sasvim novo na svom vlastitom obiteljskom gospodarstvu.

Marta Sremić je odrasla uz poljoprivredu, a upisivanjem Agronomskog fakulteta u Zagrebu proširivala je svoje znanje i poticala znatiželju. Posebno su je zanimali predmeti gdje je mogla dati ,,mašti na volju” i razmišljati o nekom svom idealnom OPG-u te je u skladu s tim upisivala neke izborne predmete, a uz to i pratila djelatnosti svojih roditelja na gospodarstvu. Pri kraju studija počinje uz podršku roditelja „eksperimentirati“ i podiže nasad sa 100 sadnica borovnica sorte Blue crop, na površini od 277 m2, uz viziju proširenja nasada, o čemu piše i u svom diplomskom radu. Zašto baš borovnice? Zato što ih Marta i njena obitelj vole jesti; zato što se u to vrijeme malo ljudi odlučuje za sadnju borovnica. Nakon završetka studija Marta se zaposlila u struci, no i dalje ima svoje hobije: 12 košnica pčela i nasad borovnice. Uz sve to, aktivna je u Pčelarskoj udruzi „Lijeska“, tajnica je Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije, a bila je i jedan od organizatora velike manifestacije Zagrebačke županije, 10. Festivala pčelarstva. Na pitanje kako to sve stiže i otkuda joj volja još i volontirati, Marta ima kratak odgovor: –Jer to volim, to me veseli i ispunjava moju svakodnevnicu!

Mladi bračni par Rahela i Ivan Grgić iz Vinkovaca pčelarstvom su se počeli baviti iz hobija, no uskoro im je postalo životni poziv. Rahela je čak promijenila smjer na fakultetu i diplomirala pčelarstvo. Krenuli su s dvije košnice, a danas ih imaju gotovo 200. Proizvode više od 10 tona meda na godinu, a plan im je udvostručiti proizvodnju pri čemu računaju na Mjeru 6.1.1 za mlade poljoprivrednike.

  Proizvodnju čak i udvostručili

Ivica Fajdetić se pčelarstvom počeo baviti iz hobija, danas je to već ozbiljan posao, a njegov vrhunski med prepoznat je i nagrađivan na brojnim natjecanjima. Zadovoljne kupce ima diljem Hrvatske i Europe, ali i na Bliskom istoku. Bazni pčelinjak smješten je u Istri, u okolici Pazina, ali pčele seli na paše na Učku, otok Cres, Gorski kotar te zaleđe Rijeke gdje pčele skupljaju vrhunske sortne medove (kadulja, kesten, medun, bagrem, vrijesak i livadni med). Od tih medova, uz dodatak propolisa i cvjetnog praha, pravi mednu mješavinu za podizanje imuniteta.

Košnice Fajdetić
Pčelarstvo Fajdetić proizvodi visokokvalitetne medove

Kako bi hobi pretvorili u zanimanje, brojni pčelari polaze edukacije po završetku kojih dobiju certifikat koji zadovoljava uvjete stručne osposobljenosti, kao jedan od preduvjeta koje pred proizvođače postavlja Europska Unija za stavljanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda na tržište. Takav tečaj osposobljavanja za pčelara dobro će doći i ako se želite prijaviti za neku od mjera iz ruralnog razvoja – ostvarit ćete dodatne bodove koji će vam biti od velike koristi za prelazak praga za prolaz vašeg projekta za kojeg se prijavljujete.

 Najveći nasad dunja u Hrvatskoj

Ivana i Matija Panić iz Vrbove pokraj Nove Gradiške, povratnici iz Austrije, najveći su hrvatski uzgajivači dunje. Njihov nasad s 2.200 stabala najveći je u Hrvatskoj, a kako na tržištu nema dovoljno dunja, potražnja i prodaja je velika. Osim dunja, imaju plantažu lijeske, šljiva, nasad borova uz ribnjak, a krenuli su i s uzgojem crne slavonske svinje. U daljnjem razvoju poljoprivrednog posla pomažu im europska sredstva – zahvaljujući financijskom poticaju od 50 tisuća eura za mlade nabavili su mehanizaciju, a prošao im je i projekt na mjeru za nepoljoprivredna zanimanja.

Domaći sok od aronije

 Kostajnička pletenica

Mlada kostajnička obitelj Lenac počela je sadnju buča iz hobija, a danas su uspješni proizvođači lokalnoga brenda – Kostajničke pletenice. Iz tradicije grada već gotovo izumrli običaj proizvodnje Kostajničkih pletenica i pripremanja na salatu za Badnjak pretvorili su u prepoznatljiv brend, dodali nešto svoje i učinili ga posebnim. Prepoznali su potencijal čiste i netaknute prirode idealne za ekološku proizvodnju, ali i za razvoj novog oblika turizma. Uspjeli su svojim primjerom pokazati da se može živjeti od tradicijskog proizvoda presvučenog u moderno ruho. I to ne kako je uobičajeno, da poslovni izazov krene s naslijeđenog seoskog obiteljskog imanja, nego obrnuto. Iz grada su se doselili na selo i započeli proizvodnju kao hobi, bez zemlje, bez strojeva, bez ikakva znanja o poljoprivrednoj proizvodnji.

  Poljoprivreda je isplativ hobi

Mlada obitelj Skender ekološki je proizvođač aronije i palete proizvoda od iste s nasada iz Svetog Ivana Zeline. Bez obzira što žive u Zagrebu i imaju malu tvrtku za grafički dizajn, Lea Mlinarević Skender i njen suprug Krešimir odlučili su se iz ljubavi prema prirode početi baviti poljoprivredom. Pokretač je bila naslijeđena zemlja koja je bila zarasla i trebalo ju je iskrčiti, ali s druge strane to je bilo jamstvo da je nezagađena i pogodna za ekološku proizvodnju. Ne žive isključivo od poljoprivrede, ali poljoprivreda im je vrlo isplativ hobi, a posebno im je to važno zbog djece koja odrastaju s osjećajem za proizvodnju, rad, ali i važnost zaštite okoliša i očuvanja prirode i zemlje.

Mirisna polja lavande

S mirisnih polja lavande obitelji Cvjetković iz Bjelovara plasiraju se proizvodi koji svojom kvalitetom i dizajnom sve više osvajaju tržište. Odlazeći u mirovinu, Ivkica Cvjetković željela je što više vremena provoditi u prirodi pa je odlučila na polju iza kuće gdje su njezini roditelji nekada sijali pšenicu i kukuruz, posaditi prvo polje lavande. U međuvremenu se hobi proširio na još dva polja pa je tako na 2,5 hektara nastao jedan od najvećih nasada te biljke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je SLika-1.-Sadnja-lavande-može-biti-isplativ-posao-1024x683.jpg
Sadnja lavande može biti isplativ posao

Volim ljuto

Goran Vrabec iz Jakovlja je primjer kako dobra ideja u kombinaciji s napornim radom i iznimnom voljom donosi uspjeh. Goran je vlasnik OPG-a, dizajner, webmaster i poduzetnik u punom smislu te riječi. U okolici Zagreba bavi se uzgojem ljutih papričica i proizvodnjom široke palete ljutih artikala, poput umaka, ajvara i senfa. Svoj poljoprivredni hobi pretvorio je u prepoznatljiv brend „Volim ljuto“ koji je osvojio domaće i inozemno tržište.

Brand ,,Volim ljuto”

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPriprema vrta za zimu
Sljedeći članakBrze fritule s jogurtom
dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.