U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnih poljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak koji priča drugačiju priču i govori o onima koji su svoj hobi i ljubav pretvorili u isplativ posao, onima koji su odlučili ostati i iskoristiti ono što im je ostavljeno u naslijeđe – plodnu zemlju.

Tko su „hobi poljoprivrednici“? Neki su umirovljenici koji žive od mirovina i napokon imaju vremena i energije posvetiti se životnoj strasti poput uzgoja životinja ili proizvodnje voća i povrća te vođenja male farme. Drugi su mladi ljudi koji žele vikende i slobodno vrijeme posvetiti prirodi, često imaju karijere u drugim područjima izvan poljoprivrede i svoje farme vide kao samo to – hobi uz njihove karijere.

Borovnice i pčele

Za početak, jedan primjer s Agronomskog fakulteta o mladima koji cijeli život žive uz i od poljoprivrede te se logičnim slijedom odluče i školovati u tom području i nastave tradiciju ili pokrenu nešto sasvim novo na svom vlastitom obiteljskom gospodarstvu.

Marta Sremić je odrasla uz poljoprivredu, a upisivanjem Agronomskog fakulteta u Zagrebu proširivala je svoje znanje i poticala znatiželju. Posebno su je zanimali predmeti gdje je mogla dati ,,mašti na volju” i razmišljati o nekom svom idealnom OPG-u te je u skladu s tim upisivala neke izborne predmete, a uz to i pratila djelatnosti svojih roditelja na gospodarstvu. Pri kraju studija počinje uz podršku roditelja „eksperimentirati“ i podiže nasad sa 100 sadnica borovnica sorte Blue crop, na površini od 277 m2, uz viziju proširenja nasada, o čemu piše i u svom diplomskom radu. Zašto baš borovnice? Zato što ih Marta i njena obitelj vole jesti; zato što se u to vrijeme malo ljudi odlučuje za sadnju borovnica. Nakon završetka studija Marta se zaposlila u struci, no i dalje ima svoje hobije: 12 košnica pčela i nasad borovnice. Uz sve to, aktivna je u Pčelarskoj udruzi „Lijeska“, tajnica je Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije, a bila je i jedan od organizatora velike manifestacije Zagrebačke županije, 10. Festivala pčelarstva. Na pitanje kako to sve stiže i otkuda joj volja još i volontirati, Marta ima kratak odgovor: –Jer to volim, to me veseli i ispunjava moju svakodnevnicu!

Mladi bračni par Rahela i Ivan Grgić iz Vinkovaca pčelarstvom su se počeli baviti iz hobija, no uskoro im je postalo životni poziv. Rahela je čak promijenila smjer na fakultetu i diplomirala pčelarstvo. Krenuli su s dvije košnice, a danas ih imaju gotovo 200. Proizvode više od 10 tona meda na godinu, a plan im je udvostručiti proizvodnju pri čemu računaju na Mjeru 6.1.1 za mlade poljoprivrednike.

  Proizvodnju čak i udvostručili

Ivica Fajdetić se pčelarstvom počeo baviti iz hobija, danas je to već ozbiljan posao, a njegov vrhunski med prepoznat je i nagrađivan na brojnim natjecanjima. Zadovoljne kupce ima diljem Hrvatske i Europe, ali i na Bliskom istoku. Bazni pčelinjak smješten je u Istri, u okolici Pazina, ali pčele seli na paše na Učku, otok Cres, Gorski kotar te zaleđe Rijeke gdje pčele skupljaju vrhunske sortne medove (kadulja, kesten, medun, bagrem, vrijesak i livadni med). Od tih medova, uz dodatak propolisa i cvjetnog praha, pravi mednu mješavinu za podizanje imuniteta.

Košnice Fajdetić
Pčelarstvo Fajdetić proizvodi visokokvalitetne medove

Kako bi hobi pretvorili u zanimanje, brojni pčelari polaze edukacije po završetku kojih dobiju certifikat koji zadovoljava uvjete stručne osposobljenosti, kao jedan od preduvjeta koje pred proizvođače postavlja Europska Unija za stavljanje meda i ostalih pčelinjih proizvoda na tržište. Takav tečaj osposobljavanja za pčelara dobro će doći i ako se želite prijaviti za neku od mjera iz ruralnog razvoja – ostvarit ćete dodatne bodove koji će vam biti od velike koristi za prelazak praga za prolaz vašeg projekta za kojeg se prijavljujete.

 Najveći nasad dunja u Hrvatskoj

Ivana i Matija Panić iz Vrbove pokraj Nove Gradiške, povratnici iz Austrije, najveći su hrvatski uzgajivači dunje. Njihov nasad s 2.200 stabala najveći je u Hrvatskoj, a kako na tržištu nema dovoljno dunja, potražnja i prodaja je velika. Osim dunja, imaju plantažu lijeske, šljiva, nasad borova uz ribnjak, a krenuli su i s uzgojem crne slavonske svinje. U daljnjem razvoju poljoprivrednog posla pomažu im europska sredstva – zahvaljujući financijskom poticaju od 50 tisuća eura za mlade nabavili su mehanizaciju, a prošao im je i projekt na mjeru za nepoljoprivredna zanimanja.

Domaći sok od aronije

 Kostajnička pletenica

Mlada kostajnička obitelj Lenac počela je sadnju buča iz hobija, a danas su uspješni proizvođači lokalnoga brenda – Kostajničke pletenice. Iz tradicije grada već gotovo izumrli običaj proizvodnje Kostajničkih pletenica i pripremanja na salatu za Badnjak pretvorili su u prepoznatljiv brend, dodali nešto svoje i učinili ga posebnim. Prepoznali su potencijal čiste i netaknute prirode idealne za ekološku proizvodnju, ali i za razvoj novog oblika turizma. Uspjeli su svojim primjerom pokazati da se može živjeti od tradicijskog proizvoda presvučenog u moderno ruho. I to ne kako je uobičajeno, da poslovni izazov krene s naslijeđenog seoskog obiteljskog imanja, nego obrnuto. Iz grada su se doselili na selo i započeli proizvodnju kao hobi, bez zemlje, bez strojeva, bez ikakva znanja o poljoprivrednoj proizvodnji.

  Poljoprivreda je isplativ hobi

Mlada obitelj Skender ekološki je proizvođač aronije i palete proizvoda od iste s nasada iz Svetog Ivana Zeline. Bez obzira što žive u Zagrebu i imaju malu tvrtku za grafički dizajn, Lea Mlinarević Skender i njen suprug Krešimir odlučili su se iz ljubavi prema prirode početi baviti poljoprivredom. Pokretač je bila naslijeđena zemlja koja je bila zarasla i trebalo ju je iskrčiti, ali s druge strane to je bilo jamstvo da je nezagađena i pogodna za ekološku proizvodnju. Ne žive isključivo od poljoprivrede, ali poljoprivreda im je vrlo isplativ hobi, a posebno im je to važno zbog djece koja odrastaju s osjećajem za proizvodnju, rad, ali i važnost zaštite okoliša i očuvanja prirode i zemlje.

Mirisna polja lavande

S mirisnih polja lavande obitelji Cvjetković iz Bjelovara plasiraju se proizvodi koji svojom kvalitetom i dizajnom sve više osvajaju tržište. Odlazeći u mirovinu, Ivkica Cvjetković željela je što više vremena provoditi u prirodi pa je odlučila na polju iza kuće gdje su njezini roditelji nekada sijali pšenicu i kukuruz, posaditi prvo polje lavande. U međuvremenu se hobi proširio na još dva polja pa je tako na 2,5 hektara nastao jedan od najvećih nasada te biljke u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je SLika-1.-Sadnja-lavande-može-biti-isplativ-posao-1024x683.jpg
Sadnja lavande može biti isplativ posao

Volim ljuto

Goran Vrabec iz Jakovlja je primjer kako dobra ideja u kombinaciji s napornim radom i iznimnom voljom donosi uspjeh. Goran je vlasnik OPG-a, dizajner, webmaster i poduzetnik u punom smislu te riječi. U okolici Zagreba bavi se uzgojem ljutih papričica i proizvodnjom široke palete ljutih artikala, poput umaka, ajvara i senfa. Svoj poljoprivredni hobi pretvorio je u prepoznatljiv brend „Volim ljuto“ koji je osvojio domaće i inozemno tržište.

Brand ,,Volim ljuto”

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPriprema vrta za zimu
Sljedeći članakBrze fritule s jogurtom
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.