I kad se pomisli da je neka priča ispričana, da je to doživljeno i „privedeno svome kraju“, iznova nas se razuvjeri na vrlo jednostavan način. Za priču koja živi i koju treba samo dograđivati, treba toliko malo te da se naše emocije kreću od srama zbog sumnje u život, do želje da u sami u tome sudjelujemo.

I tako je mala skupina zanesenjaka prije nekoliko godina osmislila projekt jednostavnog naziva „Okusi z mojega grunta“, jednostavnog naziva kako se neinformiranim često čini i život na selu kao i rad samih poljoprivrednika. U cijelom projektu, kao i u osmišljavanju i vođenju programa nemjerljiv je doprinos Karmen Sinković. Koliko je samo do sada proizvoda, receptura i drugoga sačuvala od zaborava, a koliko je tek još pred njom posla. Znajući je, ona će uspjeti, problem će biti nama koji je pratimo u njenim aktivnostima, unatoč zvanju umirovljenice.

Upriličen 2. Kolinski obed 

Krajem prošle godine, blizu državne granice s Mađarskom, u Prelogu, u hotelu Panorama, upriličen je 2. Kolinski obed Udruge uzgajivača svinja Međimurje.

Za opetovani, drugi susret, krivci su iznova bili isti i to učenici Srednje škole Prelog i Gospodarske škole Čakovec, koji su uz pomoć svojih profesora pripremili tradicionalne međimurske delicije. Da bi sve to bilo „bolje od dobrog“ i ove godine im je pomogao na daleko poznati chef Branko Ognjenović.

Da bi učenici mogli prikazati bogatstvo međimurske gastronomije, pobrinula se Udruga uzgajivača svinja Međimurja kojoj i dalje „tempo“ daje Sonja Fažon. Kao da se ispričava, gospođa Sonja reče da ovakve i slične manifestacije za mala mjesta i relativno male udruge imaju veliki značaj. Kroz manifestacije se prikazuje rad same udruge, ali i članova koji udrugu čine. Po njoj, udruge su posebno važne za mlade obitelji poljoprivrednika kojima je promocija nužna kako bi pronašli svoje mjesto na sve surovijem tržištu. Ovakve manifestacije doprinose i razvoju pojedinih lokalnih proizvodnji, u ovome slučaju međimurskog svinjogojstva.

Mukotrpan put

Iako je sve odisalo svečanošću, valjda i zbog nadolazećih blagdana, gospođo Sonja je bila ponukana i da upozori da je od „svinjca do stola“ mukotrpan put te da je stanje u svinjogojskoj proizvodnji sve manje obećavajuće. Nažalost, svakog tjedna netko u Hrvatskoj odustane od svinjogojstva, znači ugasi se jedno obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo ovakvog tipa i to prvenstveno ono manje po obujmu proizvodnje. Zbog toga je potrebno pronaći način kako očuvati manje proizvođače, a jedan od njih je prerada na gospodarstvu koja se pokazala višestruko korisnom za uzgajivače. Pa kad se i povežu u neki od poslovnih oblika, korist je još i veća. Kod ovakvih ideja dobrodošla je svaka pomoć, od potrošača koji pokazuju sve veći interes za lokalnim proizvodima, do pomoći županije i države. Entuzijazam pojedinaca je s ograničenim vremenom trajanja, ali i s ograničenim učinkom.

I ovaj puta pomoć je obećana od Međimurske županije koja podržava ovakve manifestacije ali i udruge proizvođača poput Udruge uzgajivača svinja Međimurja. Kako reče zamjenica župana Sandra Herman, Županija je već danas krenula s analizama ovogodišnje priredbe i u suradnji s organizatorima radi projekciju za sljedeću godinu. Po njoj, ovakve manifestacije daju veliki doprinos promicanju međimurske enogastronomije po kojoj je Međimurska županija već sada šire poznata. To je bio i jedan od razloga za nedavno dobivanje trećeg EDEN-a (European Destinations of Excellence/Europska destinacije izvrsnost) po čemu je Županija jedinstvena u Europi. Na ovaj način se promoviraju proizvodi, ali i ukupna poljoprivredna proizvodnja. Dodatna vrijednost je da se na ovaj način povezuje poljoprivredna proizvodnja s ugostiteljstvom, turizmom, ali i obrazovanjem. Samo sinergija svih tih segmenata daje rezultate, rekla je Herman. Po njoj, velika šteta je da ova manifestacija ostane samo lokalnog karaktera. Zbog toga je treba otvoriti prema vani, prema turistima i svim zainteresiranima. Svi bi oni došli u Međimurje radi Kolinskog obeda, a nakon njega proveli bi dio na vinskim cestama ili bi koristili nešto drugo iz ponude ovoga prostora.

I tako su već ove godine učinjeni značajni iskoraci. Prvi iskorak je natjecanje za proizvođača najbolje kobasice. Ocjenjivački sud je imao relativno malo posla jer se prijavilo pet proizvođača, ali je ipak jedan proizvođač bio iz Virovitičko-podravske županije te kako se našalila naša Karmen, a gdje će biti kraj Kolinskom obedu, možda u Svetom Petru u šumi, kao konkurencija njihovoj manifestaciji ,,S klobasicom u EU”. Da se potaknu novi ,,takmaci” za sljedeću godinu, pobjednika nećemo otkriti jer su ovaj puta pobjednici bili svi natjecatelji.

Sve nazočne je razveselio dolazak voditelja predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ogniana Zlateva. Biranim riječima, kao što su već bile birane i poslužene delicije, izrazio je zadovoljstvo pozivom, ali i veselje sačuvanom tradicijom unatoč industrijalizaciji poljoprivrede i same proizvodnje hrane. Posebno je istakao važnost očuvanja tradicije ruralnog prostora koja odumire, to su davno prepoznale institucije EU i sve više i izdašnije podržavaju ovakve manifestacije.

A na stolu, konačno su nas dočekale domaće suhe kobasice, špek, meso s lodrice, kosana mast, namaz od čvaraka i namaz od mesa, hladetina, pretepena međimurska juha sa suhim mesom, trganci na kosanoj masti s kiselim vrhnjem, svinjski kotlet u rečici, svinjski špikovani but u umaku, međimurski odrezak, pečeno carsko meso, međimurska mesna rolada, pržena svinjska jetreca, sekeli gulaš, domače kobasice, pečenice i čurke. Tu su još bile poslužene druge delicije kao što su hajdinska kaša, kalapajsani krumpir, grah salata, bijelo zelje salata, krumpir salata, kukuruzna zlevanka, međimurska trepa, savijača s tikvom i makom, tlepci kao i domaći kruh. A sve se moglo obogatiti čašom domaćeg vina.

I dok je simpatična muzička skupina prebirala po svojim glazbalima, mi smo se mučili s čime započeti i kojim količinama obogatiti neumjerenu želju za novim, a toga je bilo napretek.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGradi se najveća i najmodernija pršutana u jugoistočnoj Europi
Sljedeći članakHrvatski izlagači oduševili posjetitelje najvećeg poljoprivrednog sajma
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: nepoljoprivredne djelatnosti, ruralni razvoj, zaposlenost, cijene poljoprivrednih proizvoda. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je rođen 16. kolovoza 1960. godine u Potočanima, gdje pohađa osnovnu a srednju elektrotehničku školu završava u Odžaku. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (sadašnji Agronomski fakultet) upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. godine, a 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu. Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljačkim gospodarstvima SR Hrvatske", obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvođačkih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011. profesor je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Član je uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (od 2013) i Agroekonomika (od 2014). Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je mnoštvo znanstvenih i stručnih radova više od 120 znanstvenih i stručnih radova/publikacija od toga 8 radova iz skupine a1. Autor je priručnika pod naslovom „Agroekonomski modeli u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji : priručnik za profesore srednjih poljoprivrednih škola“ Također je koautor knjige – monografije „Jalžabet između prošlosti i budućnosti – stotinu četrdeset godina u životu jednog sela“. Koautor je i sveučilišne knjige „Poljoprivreda Hrvatske do 1990. godine“. Koordinator je modula Osnove agroekonomike, Uvod u makroekonomiku i Agroturizam na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede. Suradnik je na modulima Ruralni turizam i Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak (diplomski studij) te Suvremeni transportni sustavi i robni tijekovi u poljoprivredi (doktorski studij Poljoprivredne znanosti). Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih područja uključivši agroturizam. Predsjednik je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog društva te član Europskog društva agrarnih ekonomista. Oženjen i otac kćeri.