Proizvodnja mesa goveda uglavnom se provodi u dva osnovna sustava, intenzivno na farmama s većim brojem životinja te polu intenzivno, odnosno, ekstenzivno na pašnjacima, u sustavima poznatijim pod nazivom krava-tele.
Vrste intenzivnih sustava proizvodnje mesa goveda
Hranidba goveda za tov na farmama zahtijeva više žitarica i proteinskih dodataka od onog potrebnog za stada sustava krava-tele. To je razlog zašto se mnoge mesno govedarske farme nalaze u dijelu naše zemlje koje se bave proizvodnjom žitarica. No, bez obzira na nekim komparativnim prednostima pojedinih dijelova RH postoji interes za tovom goveda i u drugim dijelovima Lijepe Naše.
Farme velikih poljoprivrednih sustava
Farme za tov goveda u velikim poljoprivrednim sustavima obično su kapaciteta tisuću i više tisuća grla. Na takvim se farmama odjednom hrani i na tisuće goveda. Te su farme nerijetko specijalizirane samo za stočarstvo. Tako uglavnom dio ili svu potrebnu hranu nabavljaju iz drugih izvora, a ne proizvode. Na ovakvim se farmama obično odvija samo pojedina faza tova. Tako se i potrebna telad često nabavlja sa specijaliziranih farmi, organiziranih samo za takvu vrstu proizvodnje. U tom slučaju nije potrebno transportirati telad na velike udaljenosti jer su tovne farme nerijetko smještene u blizu područja na kojem se proizvodi i telad.
Srednje velike i obiteljske farme
Poljoprivrednici-tovljači su proizvođači koji hrane/tove stoku uglavnom proizvodeći potrebnu hranu na vlastitom gospodarstvu. Kapacitet ovakvih farmi obično je manji od 1.000 goveda. Broj životinja nekih od ovih farmi može biti tako velik da je potrebno kupiti dodatnu stočnu hranu. Većina proizvodnih kapaciteta u našoj zemlji ovakve su srednje velike farme. Osnovni je cilj tovljača stoke da posluju kako bi imali profit.
Općenitu zakonitost profitabilnosti ovakve proizvodnje predstavlja plan da se vlastito proizvedeni ratarski proizvodi-krmiva oplemene, uz nadu da će se prodati po višim cijenama kroz prodaju goveda. Proizvođači moraju proizvoditi vrstu proizvoda koju žele kupci. Trenutačna potražnja je za muškom junadi koji teži između 450 do 550 kg i junicama koje su teške između 400 i 450 kilograma.
Hranidba u tovnom govedarstvu se u svijetu, pa i kod nas, radi na dva načina: (1.) ubrzani tov i (2.) produženi tov. Korišteni sustav tova ovisi o vrsti stoke koja se hrani. Također i koliko dugo se tovi, koja se krmiva koristi i kakva je potražnja na tržištu.
Kakav je to ubrzani tov, a kakav produženi tov, koliko koji traje i kako izgleda hranidba u ovim sustavima, koji su kriteriji pri odabiru stoke za proizvodnju mesa goveda, kako izabrati krmivo u tovu, koja količina voluminozne krme ide u koji obrok, kako s vremenom mijenjati količinu i vrstu krmiva, koja su to nižekvalitetna voluminozna krmiva i kako se koriste u tovu goveda, koja se koncentratna, a koja proteinska krmiva najčešće koriste u tovu, kako se nusproizvodi mlinarske industrije, mineralna krmiva i vitaminski dodaci koriste u tovu te primjere obroka za goveda u intenzivnom tovu pronađite u tiskanom izdanju priloga Gospodarskog lista broj 16 od 01. rujna 2020.
