Koja je ovo bolest i čime prskati? Radi se o kupini bez bodlji.
Na osnovi vrlo loše slike i iznimno šturih podataka možemo samo pretpostaviti da se eventualno radi o gljivičnoj bolesti poznatoj pod nazivom žuta hrđa koja je jedna od vrlo važnih bolesti kupine u nas. Kupine bez bodlji su vrlo osjetljive na ovu mikozu. Uzročnik je gljiva Kuehneola uredinis. Tipični simptomi nastaju rano u proljeće na izbojima kupina, kao žute nakupine koje pucanjem kore izbijaju na njihovu površinu. Na izbojima gdje zaraza počinje, kod nas se žuta hrđa javlja već krajem ožujka. U žutim nakupinama nalaze se spore gljive koje šire zarazu na nove izboje i mlade listove. Iste nakupine pojavljuju se na listovima kasnije u svibnju i lipnju. Ako se bolest pojavi većim intenzitetom, mogući su palež i otpadanje listova. Od velike je važnosti nakon izvršene berbe rezidba i spaljivanje zaraženih izboja u cilju smanjenja izvora zaraze u idućoj godini. Preventivno prskanje protiv ove i drugih bolesti na kupini treba vršiti pred kretanje vegetacije, a nastavlja se do cvatnje jednim od bakarnih fungicida. Usmjerenu zaštitu treba početi neposredno pri pojavi prvih simptoma, znači od ožujka nadalje, a ovisno o vremenskim uvjetima potrebna su 2 do 5 prskanja tijekom sezone. Za ovu namjenu preporučuju se pripravci Baycor WP 25, Tilt 250 EC, Chorus 75 WG, Systhane 12 ili 24 E ili Folicur EW 250. Zbog ostalih bolesti kupine posebno sušenja izboja kupine dodaju se fungicidi površinskog djelovanja poput Dithanea, Merpana, Captana ili Euparena M (uvoz, prodaja i primjena privremeno su zabranjeni u Hrvatskoj do novih spoznaja na razini EU za njegovu djelatnu tvar tolifluanid).

Mr. Chiara Pagliarini

Prethodni članakKorištenje granula za biljke
Sljedeći članakPreporuka poljoprivrednim proizvođačima za sjetvu certificiranog sjemena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.