Priprema:
1 kg bijelog mesa s kostima (npr.kare)
svežanj mladog špinata
50 g sira s plijesnima po izboru
100 g mladog sira
2 žlice maslinovog ulja
suhi začini po izboru
papar
žličica bijelog luka u prahu

Za umak:
1 žlica vrhnja
1 limun
malo soli

Prilog:
500 g šampinjona
180 g vrhnja
suhi začini po želji

Meso odvojite od kostiju i isjecite u 4 deblje šnicle. Svaku šniclu presjecite na polovicu po dužini i raširite da se dobije veća šnicla. Svaku šniclu istucite batićem za meso i pospite suhim biljnim začinom i paprom. špinat stavite u vruću vodu te pustite da prokuha oko 5 min. Ohlađeni špinat sitno nasjeckajte. U manjoj posudi zagrijte ulje u koje stavite žličicu bijelog luka u prahu i miješajte dok ne promijeni boju. Na proprženi luk staviti špinat i ulijte malo vode. Kad voda ispari ubacite mladi sir, te sir s plijesnima narezan na kocke, a kada se malo otopi maknite s vatre. Na sredinu svake šnicle stavite po jednu žlicu prethodno pripremljene smjese. šniclu prvo uvijte prema sredini s dužih strana, a zatim preklopite i učvrstite čačkalicama, te ih prelijte s maslinovim uljem. Dok šnicle odmaraju pripremite gljive. šampinjone narežite i stavite u posudu s malo ulja, te ih pržite dok ne puste vodu, dodajte začine i ostavite da voda ispari. Zatim dodajte 180 ml vrhnja i promiješajte. U keramičku posudu posložite šnicle, poklopite alu folijom i stavite peći sve dok meso ne promijeni boju, a zatim skinite poklopac i foliju, te odlijte višak vode od pečenja da se meso može ispeći. Iscjedite jedan limun i staviti ga u posudu s vodom od pečenja, dodajte malo soli i žlicu vrhnja. Kad je meso pečeno, prelije umakom i poslužite uz prilog od šampinjona.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakŠnicle u umaku
Sljedeći članakMoto keksi
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.