PRIPREMITE:

1 glavicu luka

1 veliku mrkvu

500 g rezanog kiselog zelja

50 g pancete

2 lista lovora

1 ravnu žlicu crvene paprike

malo češnjaka u prahu

sol i papar

300 g kobasica

 

Za pire:

4 srednja krumpira (oko 600 grama)

2 žlice maslaca

oko 1dcl mlijeka

malo papra

soli

muškatni oraščić

uk i pancetu sitno nasjeckajte, mrkvu krupno naribajte, kiselo zelje stavite u veće cijedilo i isperite toplom vodom. Luk popirjajte na ulju da postane staklast, dodajte mu mrkvu, pancetu i zelje, još kratko popirjajte, pa podlijte s malo vode. Redom dodavajte sve začine. Nakon 10-ak minuta, dodajte i kobasice. Smanjite vatru, te kuhajte na laganoj vatri oko 30 minuta, po potrebi podlijevajte s malo vode. Krumpir ogulite, operite, narežite na ploške, istresite u lonac, ulijte vodu, lagano posolite i kuhajte oko 20 minuta. Ocijedite ga, zgnječite, pa umiješajte maslac i vruće mlijeko. Začinite solju, paprom i muškatnim oraščićem. Pećnicu zagrijte na 200 stupnjeva. Vatrostalnu posudu namastite, pa u nju rasporedite zelje. U sredini zelja napravite rupu pa ju ispunite pireom. Kobasice narežite na ploške, posložite po jelu, te sve zajedno zapecite oko 20 minuta.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPogača sa suhom slaninom
Sljedeći članakSlane krafne od krumpira
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.