20.7 C
Zagreb
Subota, 19 rujna, 2020

Izdanja 2015.

Kupina – izvrstan izbor za uzgoj na OPG-u

0
U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Polana – novost u sortimentu maline

0
Malina (Rubus idaeus) je grmolika ili jagodasta voćna vrsta iz porodice ruža čiji je sortiment dosta širok. U svijetu je poznato nekoliko stotina sorata malina koje se razlikuju ovisno o namjeni, te dali su jednorodne ili dvorodne.

Imela i božikovina – ljekoviti i otrovni božićni ukrasi

U vrijeme božićnih blagdana razgranati grmići imele ukrašavaju naše domove, izloge i trgove kao simbol mira, sreće i pomirenja. Božikovina kao sastavni dio adventskih vjenčića, ukras na salvetama, stolnjacima i drugim božićnim dekoracijama zaštitnik je doma i obitelji. Obje se biljke od davnina koriste za liječenje, a istraživanja o njihovoj djelotvornosti traju i danas.

Kako sanirati štete od tuče u vinogradima?

0
Tuča je oblik oborina koje poljoprivrednici, a posebice vinogradari i voćari, najmanje priželjkuju. Nažalost, ove je godine već u svibnju mnoge hrvatske lokalitete u više navrata zahvatila tuča različitog intenziteta, od svega nekoliko postotaka oštećenja, pa do kritične točke kada je upitna postojanost pojedinih nasada (štete 80-100 %)! Tuča u vinogradima je kritična točka od koje su ovisni količina i kakvoća godišnjeg uroda grožđa, ali i uspješnost samih vinogradara.

Kupusna “bijela mušica” i štetne gusjenice

0
U proizvodnji povrtnih kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja osobito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Mikoriza i cijepljenje – povećan prinos povrća

0
Za ostvarenje visokog i kvalitetnog prinosa povrtnih kultura vrlo su važni primijenjena agrotehnika, odnosno tehnologija uzgoja, te pravilan odabir kultivara (sorte). Osim ovih, na uspjeh proizvodnje znatno utječu ekološki čimbenici lokacije (klima, tlo, voda), te pojava štetočinja (korova, biljnih bolesti i štetnika). Odavno je poznata mogućnost primjene određenih postupaka u svrhu smanjenja nepovoljnih utjecaja ekoloških čimbenika na proizvodnju.

Rano odvajanje janjadi i jaradi – preduvjet veće dohodovnosti u proizvodnji

0
Tehnologija proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, sve donedavno, nije se znatnije razlikovala od one namijenjene proizvodnji mesa.

Uzgoj „cherry“ rajčice

Uz kultivare rajčice krupnih plodova, u kućnim vrtovima se sve češće mogu naći i biljke „cherry“ rajčice zbog prepoznatih kvalitativnih svojstava. Hrvatski naziv za „cherry“ rajčicu je trešnjolika ili trešnjasta rajčica.

Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa

0
Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.

Kupusna muha – najznačajniji štetnik kupusnjača

0
Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Biogorivo – čista zarada!

Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE (metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.

Zelena rezidba vinove loze

0
Pljevljenje novopotjeralih izboja najznačajniji je i nezamjenjiv postupak zelene rezidbe u vinogradu u proljeće.