fbpx
5.7 C
Zagreb
Petak, 19 travnja, 2024

Izdanja 2018.

Sve više OPG-a odlučuje se na uzgoj batata

0
Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke, meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru.

Uzgoj šipka u stalnom je porastu

0
Prema latinskom nazivu šipka (Punica granatum L.) ime označava jabuku punu koštica. Simbol je plodnosti, blagostanja, potomstva i svijetle budućnosti. Podrijetlom iz jugozapadne Azije. Šipak je bio je poznat još u Starom zavjetu u kojem piše da su se Izraelci nakon bijega iz Egipta doselili u „zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina“. Rimljani su ga prenijeli na Mediteran iz Afrike i to iz punskih zemalja (današnji Tunis), otuda mu i naziv Punica.

Biološko – dinamička poljoprivreda, najstariji oblik ekološke poljoprivrede

Za biološko dinamičku poljoprivredu možemo reći da je postavila temelje za razvoj ekološke poljoprivrede i smatra se najstarijim oblikom ekološke poljoprivrede. U takvoj vrsti poljoprivredne proizvodnje, poljoprivredno gospodarstvo je cjelina koju čine: čovjek, biljke, životinje i poljoprivredne površine. Svi ti resursi promatrani su kao dio proizvodnje na planetu Zemlji, a koja je dio svih procesa u Svemiru.

Mobilna aplikacija za farmera 21. stoljeća

0
U sklopu 21. Proljetnog međunarodnog bjelovarskog sajma, održano je predstavljanje mobilne aplikacije za pametne telefone BC agronaut, koju je za Bc Institut razvila zagrebačka tvrtka Undabot specijalizirana za rješenja u internetskoj i računalnoj tehnologiji.

Uzgoj batata i ekonomska isplativost

0
Batat (Ipomoea batatas L.) višegodišnja je povrtna kultura tropskog i suptropskog klimatskog područja, podrijetlom iz Srednje i Južne Amerike i pripada botaničkoj porodici slakova. Iako ga na engleskom govornom području popularno zovu slatki krumpir, batat zapravo nema nikakve veze s krumpirom.

Povratak proizvodnji maka

0
Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Otkup pšenice roda 2018. godine

0
Parametri kvalitete po kojima se prodaje/ kupuje pšenica na tržištu Republike Hrvatske predmet su dogovora koji je zaključen ugovorom između proizvođača i otkupljivača. Otkupljivač je u skladu sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“ broj 117/17) obvezan s proizvođačem sklopiti ugovor u pisanom obliku, koji mora sadržavati sve odredbe bitne za njihov poslovni odnos.
sorte kupine bez trnja

Sorte kupine bez trnja

0
Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.

Ostali članci u ovom broju

0
Čitajte u ovom broju:

´Pinking´ bijelih vina

Sve promjene u vinu koje negativno utječu na njegova senzorna svojstva, a nastaju zbog propusta u tehnologiji ili loših uvjeta čuvanja, nazivaju se mane vina. Za razliku od bolesti vina koje uzrokuju različiti mikroorganizmi, mane vrlo često proizlaze iz spojeva koji se prirodno nalaze u vinu, ali uslijed različitih reakcija ili promjena koncentracija narušavaju vanjski izgled, miris ili okus vina. Jedna od novijih i aktualnih mana vina koja se sve više javlja u podrumima diljem Hrvatske, u svijetu poznata kao ´pinking´, podrazumijeva promjenu boje bijelih vina od uobičajenih zlatno-žutih nijansi prema vrlo svijetlim ili izrazito ružičastim nijansama.

Kako povećati slatkoću lubenica i dinja?

Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti jer se okus tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.

Pravilnom hranidbom kalcijem do sočnijih plodova

0
Jabuka, kao i većina voćnih vrsta preferira duboka tla, jednoličnog profila, pjeskovito ilovastog sastava, bogata humusom i mineralnim hranivima. Najpogodnija tla za uzgoj jabuka su slabo kisela do neutralna, tla koja ne sadrže veće količine fiziološki aktivnog vapna, a još manje su pogodna jako kisela i kisela tla, slabo opskrbljena kalcijem čiji nedostatak u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene (fiziološke bolesti): staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najčešće gorku pjegavost.

Rakija od šljive – tradicija i zarada

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“
Promjena Sortimenta

Promjena sortimenta – prednosti i nedostaci

U drugoj polovini 20. stoljeća, tzv. moderna poljoprivreda je vrlo uspješno pomicala granice maksimalnih prinosa većine kultura, što je dovelo do smanjivanja cijena hrane. Ovakvo poticanje proizvodnje hrane bilo je omogućeno znanstvenim napretkom i novim tehnologijama, uključujući razvoj novih sorti, korištenje zaštitnih sredstava, gnojidbe i navodnjavanja.

3,75 milijardi kuna za 30 natječaja u 2018.

0
Ukratko, puno novih natječaja i prilika za financiranje kvalitetnih i potrebnih projekata u 2018. godini, puno posla za sve nas u sustavu provedbe Programa ruralnog razvoja RH, ali s ciljem razvoja i zadržavanja ljudi u ruralnim područjima. Za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. u 2018. godini planiramo raspisati ukupno 30 natječaja, za što je osigurano 3,75 milijardi kuna potpore, izjavila je Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Ostali članci u ovom broju

0
Čitajte u ovom broju: