Agroekonomika

Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (Sorghum sudanense) i krmnog sirka (Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture.

Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno je sve više proizvođača ekoloških proizvoda. Porast prodaje bilježe i...

Hranidbene vrijednosti tikve i bundeve prepoznate su davno i nekada su bile neizostavne u hranidbi raznih kategorija stoke, a sjemenari su to također prepoznali i u oplemenjivanju došli do raznih hibrida i sorata za posebne namjene. Jedna od tržišno i ekonomski važnija je tikva za proizvodnju tradicionalnog bučinog ulja.

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.

Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i sokove prodaju kroz turizam. Za iole ozbiljnije proizvođače rješenje je...

S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika, te omogućuju produžetak proizvodne sezone. Stoga dobar dio proizvođača, pogotovo...

Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su koštice bogate uljem i koje su pogodne za proizvodnju bučinog...

Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina 20. stoljeća oformila Odbor. Zadatak Odbora je bio ustanoviti u...

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska udruga proizvođača mineralnih gnojiva procjenjuje da je oko 50 %...

Na domaćem tržištu uz osrednju ponuda jabuka koje su pretežito iz uvoza, bilježimo i najviše cijene jabuka unazad nekoliko godina. U tjednu do 10. lipnja 2018. godine prosječna je cijene jabuka sorte Idared na veletržnicama iznosila 6,10 kn/ kg, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,8 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 37 posto više.

Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod, nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.

Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U tome se na dva suprotna pola nalazi poljoprivredna proizvodnja tj....

Salata je jedna od najčešće uzgajanih povrtlarskih vrsta u zaštićenim prostorima. Moguće ju je uzgajati tokom jeseni i zime, kada drugog svježeg povrća gotovo da i nema, što omogućava ostvarivanje znatno viših prodajnih cijena.

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?