Rubrike

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Uzgajali su ga Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Spada u porodicu slakova (Covolvulaceae), rod Ipomoae, vrsta Ipomoea batatas (L.) Lam.

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

Tvrtka Findri poznata je od samog početka u tehnici aplikacije zaštitnih sredstava, a kasnije i po opremi za prihranu i navigaciju koja upravlja prskalicama i raspodjeljivačima gnojiva. Za one koji imaju problema s viškom...

Apiinhalacija djeluje na način da zrak iz pčelinje košnice putem posebnog crijeva dovodi do korisnika koji ga tada udiše. Ne treba posebno naglašavati da u takvoj košnici trebaju biti ekološke satne osnove od ekološkog...

Na temelju članka 78. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, broj 80/2013 i 137/2013) ministar zdravlja, uz suglasnost ministrice socijalne politike i mladih, donio je Pravilnik o uvjetima za oslobađanje od plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje poljoprivrednika starijih od 65 godina. Navedeni pravilnik objavljen je u “Narodnim novinama” broj 141 i počeo se primjenjivati od prosinca 2013. godine.

Malo je onih koji danas ne znaju Svemira Troskota, vlasnika istoimenog OPG-a iz Banjevaca kod Stankovaca na razmeđi Zadarske i Šibensko-kninske županije. Znaju ga domaći, ali i mnogi putnici namjernici, domaći i strani turisti...

U Zagrebu je osnovana Hrvatska agronomska komora. Ova institucija agronomskih stručnjaka svojim radom trebala bi doprinijeti jačem razvoju agronomske struke, boljoj povezanosti akademskih agronoma, te zaštiti njihovih interesa. Ne, ovo nije aktualna vijest iz 2022....

Zanima me postoji li potpora za plastenike, tj. rasad jagoda? ODGOVOR Što se tiče izravnih plaćanja, ona se sastoje od potpore po površini i proizvodno vezanih potpora u stočarstvu i biljnoj proizvodnji. Vaš upit odnosi se...

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

U Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini. Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina jer smo zadnji put rekordnu proizvodnju imali...

Ovogodišnja 40. turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ održana je pod pokroviteljstvom Zorana Milanovića, predsjednika Republike Hrvatske. Na otvaranju svečanosti predsjednik je rekao: -Ja ovo što vi radite već četrdeset godina ne vidim kao turizam,...

U „Narodnim novinama“ broj 20/13 objavljen je Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Radi se o podzakonskom aktu čija je svrha normativno oblikovanje uvjeta za obavljanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, čime se obavljanje takvih djelatnosti izvlači iz netransparentne „sive zone“, te omogućuje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obavljanje dopunskih djelatnosti i ostvarivanje prihoda od istih unutar propisanih okvira.

Kakva je razlika između DTS-a i TDS-a i za što je koja od ovih smjesa namijenjena?

Među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi javljaju se u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali na temelju raznolikih pedoklimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i gospodarskih čimbenika vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine.

Nematode korjenovih kvržica, Meloidogyne sp., predstavljaju sve veću prijetnju proizvođačima povrća u Hrvatskoj, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Tijekom 2016. godine, utvrđene su diljem Hrvatske (Osijek, Vinkovici, Suhopolje, Gradina, Zadar, Biograd n/m, Metković, u Međimurju, Baranji i dr.), na rajčici, paprikama, mrkvi, peršinu, celeru, krastavima, lubenicama, šćiru i luku. Budući da parazitiraju veliki broj biljnih vrsta (u literaturi se navodi između 2000 i 3000 domaćina), uvelike je otežan izbor biljaka u plodoredu. Intenzitet zaraze na pojedinim lokalitetima u Hrvatskoj tijekom 2016. godine bio je toliki da je onemogućio cjelokupnu proizvodnju ili je smanjio kvalitetu proizvoda te se oni nisu mogli plasirati na tržište.

Patlidžan još uvijek nije povrće koje se u Hrvatskoj konzumira u većim količinama, što bi svakako trebalo promijeniti isticanjem njegovih korisnih svojstava. Povećanjem konzumacije povećala bi se i njegova proizvodnja, za koju su idealni uvjeti u mediteranskom dijelu Hrvatske.