Peradarstvo

Domaći puran je velika ptica iz porodice fazanki. Postoje dvije divlje vrste purana. Jedna potječe iz Sjeverne Amerike, a druga iz Srednje, odnosno s poluotoka Yucatan. Domaći puran kojeg danas uzgajamo nastao je pripitomljavanjem divljeg iz Sjeverne Amerike.

Kad se odabiru jaja za nasad valja znati da nikad nismo sigurni jesu li sva oplođena. I uz idealne uvjete inkubacije neće se iz svih jaja izvaliti pilići. Procjenjuje se da je samo 90...

Kao jedan od alternativnih načina držanja kokoši nesilica prema odredbi Europske komisije, slobodan je uzgoj kokoši nesilica sve popularniji i u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina. To je vidljivo i pregledom Upisnika farmi za...

Danas se u na području Europe uzgaja više od 200 pasmina kokoši koje imaju različite proizvodne pokazatelje. Često je njihov uzgoj povezan s podnebljem u kojem su nastale. No njihov uzgoj se uglavnom svodi...

Uzgoj peradi na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj smatra se određenom tradicijom i gotovo je nezamisliv suživot ljudi bez peradi. Posljednjih je godina zabilježen sve veći interes za proizvodnjom mesa i jaja peradi na...

Prirodno i umjetno valjenje peradi
Prirodno valjenje najprirodniji je put i način valjenja pomlatka, koji čovjek zamjenjuje isključivo iz gospodarskih razloga. Prirodno izvaljen i odgojen pomladak peradi, ako se drži na kvalitetnom i dobro kultiviranom ispustu, vrlo je otporan a od njega se razviju zdrava i kvalitetna grla koja daju dobre proizvodne rezultate. Zato se kada treba sačuvati kvalitetnu čistu ili autohtonu pasminu peradi - valjenje i odgoj pomlatka još uvijek obavljaju pod kvočkom. U komercijalnom uzgoju peradi, pak, koristi se umjetan način valjenja pomoću inkubatora različitih kapaciteta.

Danas je u svijetu poznat velik broj pasmina kokoši čija je klasifikacija moguća na više načina, ovisno o tome s kojeg se gledišta promatraju pojedine skupine pasmina. Tako pasmine kokoši možemo razvrstati prema geografskom...

Nekad su ljudi imali pravo regulirati gniježđenje i brojnost pomlatka vrabaca oko svojih kuća i gospodarskih zgrada. Danas su sve ptice zakonski zaštićene tijekom cijele godine i zabranjeno je njihovo ubijanje, hvatanje, trovanje i...

Iako smo danas svjesniji različitih mogućih popratnih djelovanja sintetičkih antibiotika, njihova upotreba u humanoj i veterinarskoj medicini sve više raste. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara imunološki sustav i čini organizam osjetljivijim na infekcije bakterijama, virusima i gljivicama. Oni također mogu pridonijeti lošoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, a ako usto izazovu i proljev, gubitak hanjivih tvari može biti vrlo velik.

Male ptice latinskog naziva Coturnix quail, kod nas poznatije kao japanske prepelice, uzgajaju se radi mesa i vrlo hranjivih jaja. Odlikuje ih jednostavnost uzgoja i brzina rasta.

Kao i za mnogo toga, priroda je i za kokošja jaja razvila savršen sustav koji ih štiti od kvarenja bez ikakvog uplitanja čovjeka ili tehnologije. Svježa jaja imaju prirodnu antibakterijsku zaštitu zahvaljujući enzimu lizozimu koji...

Valenje peradi može biti prirodno i umjetno. Prirodno valenje je uz pomoć kvočke, a umjetno uz pomoć posebnih uređaja - inkubatora, koji oponašaju rad kvočki.

Početkom 2001. godine Michael von Lüttwitz posvetio je članak dalmatinskoj kokoši u cijenjenom njemačkom časopisu o peradarstvu. U članku navodi kako je ova pasmina unatoč brojnim kvalitetama pred izumiranjem te ističe važnost očuvanja starih...

U svijetu pasminske peradi brahma je jedna od najvećih kokoši, koja je dobro prilagođena umjerenoj i hladnoj klimi, dok u vrućim podnebljima može patiti od toplinskog stresa. Zbog svog uravnoteženog karaktera, pitomosti te zanimljivog...

U Republici Hrvatskoj je od trenutka ulaska u članstvo EU u potpunosti zabranjena upotreba klasičnih kaveza za proizvodnju konzumnih kokošjih jaja. Kao zamjena se mogu koristiti obogaćeni kavezi te jedan od alternativnih načina držanja...

Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.