Peradarstvo

Funkcionalna hrana i tradicionalni biljni lijekovi koriste se za prevenciju zaraznih bolesti od davnina. Češnjak (Allium sativum) je prisutan u gotovo svim kulturama i kuhinjama, ne samo kao začin, već i kao prirodni lijek...

Uz zagorskog purana i kokoš hrvaticu uskoro bi se na popisu izvornih hrvatskih pasmina peradi trebala naći i posavska kukmasta kokoš. Nakon četverogodišnje provedbe projekta "Zaštita posavske kukmaste kokoši", Ministarstvu poljoprivrede predan je zahtjev...

U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

Kad govorimo o ukrasnoj peradi, nikako ne bismo smjeli izostaviti crvenu divlju kokoš (Gallus gallus), dokazano značajniju za čovjeka od bilo koje druge vrste ptica. Naime, rijetko je koja vrsta peradi pripitomljavanjem postigla tako visok stupanj vrednovanja kao što je to postigla kokoš.

U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Newcastleska bolest peradi ili atipična kuga peradi je vrlo zarazna virusna bolest ptica koja zahvaća brojne vrste divljih ptica i domaće peradi. Iako se newcastleska bolest prvi put pojavila na Javi u Indoneziji 1926....

Svarthöna ili švedska crna kokoš je pasmina nastala od kokoši pasmine ayam cemani koje su negdje tijekom 17. stoljeća iz Mozambika donesene u Norvešku koja je tada bila u sastavu Švedske. Tijekom svih ovih...

Prvi zapis o postojanju posavske kukmaste kokoši datira iz 1996. g. U knjizi „Hrvatske baštinjene pasmine“ nedavno preminuli Šandor Horvat navodi da se u nekim dvorištima Posavine s lijeve obale Save, od sela Veleševec...

Dok na globalnoj razini godišnje nepovratno gubimo oko 40000 biljnih i životinjskih vrsta i kad svakoj devetoj ptičjoj vrsti prijeti opasnost od izumiranja, na lokalnoj razini, u urbanim područjima, odvija se jedan potpuno suprotan...

Zbog nemilosrdnog uništavanja prirodnog okoliša, mnoge biljke i životinje svakoga dana nepovratno nestaju, a da to gotovo nitko i ne zamjećuje.

Kopuni su pjetlići kastrirani kirurškim putem prije spolne zrelosti, tovljeni najmanje 77 dana nakon kastracije i zaklani u dobi od najmanje 140 dana (Pravilnik o tržišnim standardima za meso peradi NN 78/2011.). Ovaj se...

Legenda kaže da je sultanska kokoš stoljećima korištena kao živi ukras u vrtovima sultana Osmanskog carstva u Istanbulu. Tamo su uzgajane pod imenom serai tavuk što na turskom znači sultanske ptice. Smatra se kako...

Virusi ptičje gripe šire se izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranom hranom za životinje, vodom, opremom i odjećom. Vijesti o ptičjoj gripi ponovno se javljaju diljem svijeta, kao i u Hrvatskoj. Pronađeni virus u...

Farmerski uzgoj divljih životinja privlači pozornost sve većeg broja uzgajivača, u čemu mnogi vide lakši način proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane za razliku od uzgoja udomaćenih srodnika. Jedno od takvih je i uzgoj američkih divljih pura, preteća našega autohtonoga zagorskog purana, koji je prije dvije godine pokrenuo Božidar Tišinić iz Taborišta nedaleko od Petrinje.

Iako su nekad u Nizozemskoj i Francuskoj bile omiljene zbog izvrsnog mesa, padovanske kokice danas su u prvom redu ukrasne i izložbene kokice zanimljiva oblika glave i prekrasnih nijansi boja.

Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.