Povrćarstvo Cvjećarstvo

dobri i loši susjedi

Dobri i loši susjedi u vrtu

Dobri i loši susjedi u vrtu te njihov odnos od velike su važnosti u povrtnjaku. Povrtne i druge vrste posađene međusobno blizu mogu imati dobar i loš međusobni utjecaj jedna na drugu.

Prilog broja: Gnojidba i zaštita u ekološkoj poljoprivredi

Stranice u tiskanom izdanju: 47 - 59 U ekološkoj proizvodnji biljke se tretiraju biljnim pripravcima, korovi uglavnom odstranjuju mehaničkim putem, a biljke dobivaju hraniva iz organskih gnojiva. Jedna od temeljnih razlika...

Prilog broja: Što uzgajati na jednom hektaru?

Stranice u tiskanom izdanju: 51 - 60 Na jednom hektaru se mnogo toga može početi uzgajati te ako imate taj početni potencijal moguće je ostvariti manju, ali zadovoljavajuću proizvodnju....

Kako zalijevati biljke zimi?

Daleko više sobnog bilja strada zbog prekomjernog zalijevanja, negoli zbog manjka vode. Problem kod prekomjernog vlaženja supstrata javlja se zbog nedovoljne količine korijenu dostupnog kisika. Da bi biljka mogla normalno rasti i razvijati se potrebno je korijenu osigurati dovoljno kisika, vlage i hraniva. Poseban problem predstavlja jesensko-zimsko razdoblje kad ima manje prirodnog svjetla.

Industrijska proizvodnja rajčice – Ove se godine očekuje rekordan urod rajčice u Istri

Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.

Kako uzgojiti lijep korijen mrkve i cikle?

Stranice u tiskanom izdanju: 38 - 39 U malim vrtovima rokovi sjetve korjenastog povrća lako se pomiču jer glavni cilj nije dobivanje visokih prinosa i prodaja, nego podmirivanje potreba kućanstva....

Kvarenje plodova prije berbe

Pri uzgoju plodovitog povrća, a to su vrste koje uzgajamo radi ploda nastalog iz cvijeta (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikve i dr.) dolazi do značajnih gubitaka u prinosu i kvaliteti zbog napada štetočinja (štetnici, uzročnici bolesti, te korovi). Štetočinje napadaju povrće od sjetve do berbe, a neki štetnici i uzročnici bolesti javljaju se i nakon berbe – za vrijeme uskladištenja i stavljanja u promet. Međutim, na navedenim vrstama često dolazi i do različitih fizioloških poremećaja koji u konačnici također uzrokuju smanjenje kakvoće i kvalitete, a uzrokovani su negativnim djelovanjem okolišnih (abiotskih) čimbenika (temperatura, vlaga, ishrana, svjetlost, onečišćenje zraka,). Neki od simptoma fizioloških poremećaja često su slični simptomima uzrokovanim štetočinjama, te ih je stoga bitno razlikovati.
cherry

„Cherry“ rajčica – iznimno zdrava!

"Cherry" rajčica je, uz kultivare rajčice krupnih plodova, sve češća u kućnim vrtovima, posebice zbog prepoznatljivih kvalitativnih svojstava. Hrvatski naziv za „cherry“ rajčicu je trešnjolika ili trešnjasta rajčica.

Povrće kratke i duge vegetacije

Duljina životnog ciklusa, odnosno, vegetacije svih biljnih vrsta, pa tako i povrćarskih kultura uvjetovana je prije svega genetski, a zatim klimatskim prilikama na području uzgoja. Treći čimbenik je čovjek, koji na duljinu vegetacije utječe svojim selekcijskim i oplemenjivačkim radom (rane i kasne sorte).

Seminar „Hrvatsko povrće“ – mjesto ideja i ostvarenja planova

Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.

Najčešći štetnici ruže

Ružu, kraljicu vrtova, osim lisnih uši koje se redovito javljaju svake godine, napada i veći broj drugih štetnika. Najčešći štetnici koji ugrožavaju uzgoj ruže su ružin cvrčak, koprivina grinja i ružine ose listarice. Povremeno se javljaju i drugi štetnici (npr. osa uvijalica, moljac miner, ose šiškarice i bušači izboja) koji se uspješno suzbijaju primjenom mehaničkih mjera zaštite, tj. uklanjanjem i uništavanjem napadnutih biljnih organa.

Agrovit – visokoučinkovito hranivo za poljoprivredne kulture

Prekomjerno korištenje sintetskih tvari u poljoprivredi, nekontrolirano zagađivanje prirode otpadnim tvarima iz industrije, prometa i drugih ljudskih djelatnosti ozbiljno ugrožavaju sposobnost cjelokupnog biosustava da se kvalitetno obnavlja.

Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi

Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Isplativ uzgoj češnjaka

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Zbog intenzivnog mirisa i okusa češnjak se ne koristi kao povrće u užem smislu, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. Prema svojem sastavu ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povrće, ali zbog male količine koja se koristi kao namirnica to nema većeg značenja.

Ekološki uzgoj rajčica iz presadnica

Uzgojiti rajčice na ekološki prihvatljiv način bez korištenja kemijskih preparata za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, uz postizanje zadovoljavajuće kvalitete i uroda predstavlja pravi izazov. Ekološkim uzgojem rajčica iz presadnica omogućuje se dulje razdoblje plodonošenja, manji utrošak sjemena po jedinici površine i bolja iskorištenost kapaciteta rodnosti biljke u odnosu na uzgoj rajčica izravnom sjetvom.

Vrijesovi – medonosno bilje jadranskog priobalja

Latinski naziv roda vrijesova, Erica, najvjerojatnije dolazi od latinske riječi eriko (lomljivo), po lako lomljivim grančicama. Rasprostranjen je po cijelom svijetu i broji više od pet stotina vrsta, dok je kod nas u jadranskom priobalju prisutno samo nekoliko vrsta.