Povrćarstvo Cvjećarstvo

Krumpir obojanog mesa

0
Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo ga naći u nekim supermarketima kao „egzotično“ povrće i prava je šteta da nam nije poznato koliko je to nutricionistički i zdravstveno vrlo vrijedna namirnica, koja kulinarski i dekorativno pruža neslućene kreativne mogućnosti. To nije nikakva GMO kreacija, već su to nove sorte dobivene klasičnim križanjem izvornih materijala iz Anda, pradomovine krumpira, gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu i trže te stare sorte nađene u prirodi, kao i nove nastale njihovim međusobnim križanjem.

Imate li voluharice i krtice u vrtu?

0
Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su samotnjaci i agresivni na druge krtice.

Sakupljanje i čuvanje sjemena

0
Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.

Zašto povrćari nedovoljno osiguravaju svoju proizvodnju?

0
Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.

Biljke za kisela tla (2)

0
Izbor biljaka koje se mogu uzgajati na kiselim tlima prilično je velik, a navest ćemo tek neke, najčešće uzgajane.

Postoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Iskustva mladog poljoprivrednika: Kako sam krenuo u uzgoj češnjaka?

0
Uzgojem povrća može se baviti gotovo svatko. Uz dovoljno volje i uloženog truda, skromna proizvodnja za vlastite potrebe može se pretvoriti i u ozbiljniju proizvodnju, kojom se može pristojno i zaraditi. Jadranko Kovačec krenuo je u proizvodnju češnjaka, po njegovim riječima, da proba nešto novo. Na svom OPG-u u Igrišću koje se nalazi između Zaboka i Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, gdje sadi češnjak, a često i drugo sezonsko povrće u malim količinama, ali prirodnim putem, uložio je u prvu proizvodnju češnjaka 40 kuna.

Kupusna muha – najznačajniji štetnik kupusnjača

0
Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi

0
Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

VUPIK – lider u poljoprivrednoj proizvodnji

0
Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina, a značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“ - 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.

Zeleni hit predstavio hit sorte zelene salate za 2016.

0
Na pokusnim poljima tvrtke Agrosan d.o.o. iz Novog Čiča, tvrtka Zeleni hit predstavila je pored standardnih sorata salate i veliki broj najnovijih sorata nizozemske sjemenske kuće Enza Zaden.

Potrebe plodovitog povrća za vodom

0
Ovisno o vrsti, povrće sadrži od 65 do 97 % vode, što znači da ima velike potrebe za vodom, odnosno, da bez navodnjavanja nema isplative proizvodnje povrća. Ovo ne vrijedi samo za komercijalnu proizvodnju, već i za proizvodnju za vlastite potrebe.

Industrijska proizvodnja rajčice – Ove se godine očekuje rekordan urod rajčice u Istri

0
Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.

Prilog broja: Moj eko povrtnjak

0
Temelj za zdravu i otpornu biljku ostvaruje se uspostavljanjem održivog sustava kojim se poštuje prirodni sustav i ciklus, održava prirodna ravnoteža i pridonosi visokoj razini biološke aktivnosti. Sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, održavanje zdravlja bilja provodi se preventivnim mjerama, poput izbora odgovarajućih vrsta i sorti otpornih na štetne organizme, pravilnim plodoredom, za čiju je izradu potrebno napraviti spisak povrća koje se želi uzgajati i svrstati ih prema botaničkim porodicama. Zaštita prirodnih neprijatelja, te mehaničke i fizikalne mjere trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru, zaštititi korisne vrste i osigurati proizvodnju plodova bez štetnih ostataka.

Prilog broja: Paprika – od sjetve do berbe

0
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.

Uljna tikva sve se više uzgaja

0
Zadnjih godina u našoj zemlji postoji sve veći interes poljoprivrednih proizvođača za uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo), uljne tikve ili tikve uljanice (Cucurbita pepo L. var. oleifera = var citolina/L:/Greb. var. styriaca) koja se uzgaja zbog sjemena bogatog uljem.