Povrćarstvo Cvjećarstvo

Odabir tehnologije uzgoja krastavca

Krastavac je biljka tople klime, osjetljiva na niske temperature, pa zahtijeva uzgojna područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Međutim, zbog kratke vegetacije do početka plodonošenja može se uzgajati i u hladnijim područjima, ali je u tom slučaju razdoblje berbe kraće i prinos manji.

Nema ništa ljepše od ljubavi … i domaćih rajčica

Svaka ponosna vrtlarica zna da nema ničeg ljepšeg od uređenog balkona i vrta: lončanice s biljem punim života i zelenih gredica koje nam donose osjećaj zadovoljstva i ponosa. Naravno, da bi se to postiglo potrebno je, osim kvalitetnih sadnica, imati i kvalitetno tlo.

Prilog broja: Suvremena tehnologija proizvodnje krumpira

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka i jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgojna biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proizvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene mehanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tržištu.

Prednosti uzgoja rajčica iz presadnica

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova. Ovisno o roku i načinu uzgoja, presadnice rajčice se najčešće proizvode u grijanim zaštićenim prostorima, a sade u negrijane zaštićene prostore ili na otvoreno. Pri uzgoju iz presadnica troši se više ljudskog rada nego izravnom sjetvom sjemena, ali ima više drugih prednosti.

Uravnotežena ishrana bilja granuliranim gnojivom

Haifa Chemical je multinacionalna korporacija i vodeći svjetski opskrbljivač kalijeva nitrata, specijaliziranih gnojiva i tvorničkih kemikalija. Haifa razvija i proizvodi proizvode od kalij-nitrata, vodotopiva gnojiva za fertirigaciju, folijarna gnojiva i gnojiva s kontroliranim otpuštanjem.

Važnije bolesti mahunarki

Grah, grašak i bob su naše najvažnije kultivirane povrtlarske vrste leguminoza ili mahunarki. Na njima se može javiti veći broj bolesti, od kojih samo jedan manji broj uzrokuje veće štete. Najvažnije i najčešće bolesti kod nas su na grahu - smeđa pjegavost ili antraknoza, hrđa i bakterioza graha, na grašku - palež ili antraknoza, plamenjača i pepelnica, a na bobu – hrđa.

Natapanje povrća u hidroponskom uzgoju

Uz stalan porast stanovništva i istovremeno globalno smanjivanje poljoprivrednih površina potrebno je povećanje poljoprivredne proizvodnje po jedinici površine. Da bi se zadovoljili sve veći zahtjevi kakvoće proizvoda na tržištu, nužno je imati mogućnost natapanja u proizvodnji povrća.

Prilog broja: Sobno bilje

Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u presuhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te smanjuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interijerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odijeljivanja prostora, reguliranja akustike.

Prilog broja: Planiranje i gnojidba u povrćarskoj proizvodnji

Za uspješnu organizaciju proizvodnje povrća u kućnom vrtu ili na većim površinama, potrebno je poznavati biološke i ekološke zahtjeve uzgajanih vrsta, duljinu vegetacije, mogućnost uzgoja u monokulturi ili potrebu za plodoredom itd. Biološki i ekološki zahtjevi se odnose na potrebne klimatske uvjete, potrebe za vodom i biljnim hranivima, zahtjeve za određenim fizikalnim i kemijskim značajkama tla. Potrebni klimatski uvjeti određuju vrijeme i način uzgoja, te izbor vrste povrća.

Ekološki uzgoj rajčica iz presadnica

Uzgojiti rajčice na ekološki prihvatljiv način bez korištenja kemijskih preparata za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, uz postizanje zadovoljavajuće kvalitete i uroda predstavlja pravi izazov. Ekološkim uzgojem rajčica iz presadnica omogućuje se dulje razdoblje plodonošenja, manji utrošak sjemena po jedinici površine i bolja iskorištenost kapaciteta rodnosti biljke u odnosu na uzgoj rajčica izravnom sjetvom.

Kako uzgojiti divovsku bundevu

Bundeve i tikve uzgajaju se od davnina i jedne su od najstarije kultiviranih vrsta. Smatraju se i kao najraznovrsnije među svim biljkama u prirodi. Uslijed prilagodljivosti različitim uvjetima okoliša raširene su po cijelom svijetu, a raznolikost im omogućuje bezbroj načina uporabe. Zanimljivost je u tome što pojedine vrste daju plodove koji mogu postići masu veću od 1 tone.

Štetni organizmi u uzgoju špinata i matovilca

Među lisnatim povrćem koje uzgajamo u jesenskom razdoblju špinat (Spinacia oleracea) i matovilac (Valerianella locusta) omiljeni su zbog nutritivno-zdravstvenih vrijednosti. Špinat iz skupine “lobodnjača” je vrlo bogat dušikom, a matovilac iz grupe «odoljena» kao vrsta podrijetlom iz livadne flore ima veću hranidbenu vrijednost od salate.

Zadnje zaštite i skladištenje mrkve

Različiti načini proizvodnje u kontinentalnom i mediteranskom području omogućuju opskrbu tržišta svježom mrkvom tijekom cijele godine, a opskrbu industrije sirovinom od sredine ljeta do kasne jeseni. Naprednija obiteljska gospodarstva usvojila su tehnologiju i mehanizaciju prilagođenu robnoj proizvodnji svježe mrkve za ljetnu potrošnju ili ljetnu sjetvu za jesensko skladištenje i zimsko trženje mrkve.

Korijen svega dobrog

Stara izreka kaže da je korijen zdravlja u umu, a zdravlje počinje pravilnom prehranom u kojoj važnu ulogu treba imati i razno korijenasto povrće.

Kvarenje plodova prije berbe

Pri uzgoju plodovitog povrća, a to su vrste koje uzgajamo radi ploda nastalog iz cvijeta (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikve i dr.) dolazi do značajnih gubitaka u prinosu i kvaliteti zbog napada štetočinja (štetnici, uzročnici bolesti, te korovi). Štetočinje napadaju povrće od sjetve do berbe, a neki štetnici i uzročnici bolesti javljaju se i nakon berbe – za vrijeme uskladištenja i stavljanja u promet. Međutim, na navedenim vrstama često dolazi i do različitih fizioloških poremećaja koji u konačnici također uzrokuju smanjenje kakvoće i kvalitete, a uzrokovani su negativnim djelovanjem okolišnih (abiotskih) čimbenika (temperatura, vlaga, ishrana, svjetlost, onečišćenje zraka,). Neki od simptoma fizioloških poremećaja često su slični simptomima uzrokovanim štetočinjama, te ih je stoga bitno razlikovati.

Najčešći štetnici ruže

Ružu, kraljicu vrtova, osim lisnih uši koje se redovito javljaju svake godine, napada i veći broj drugih štetnika. Najčešći štetnici koji ugrožavaju uzgoj ruže su ružin cvrčak, koprivina grinja i ružine ose listarice. Povremeno se javljaju i drugi štetnici (npr. osa uvijalica, moljac miner, ose šiškarice i bušači izboja) koji se uspješno suzbijaju primjenom mehaničkih mjera zaštite, tj. uklanjanjem i uništavanjem napadnutih biljnih organa.