Povrćarstvo Cvjećarstvo

Na tržištu se traži domaća cvjetača

U Hrvatskoj postoji velika mogućnost povećanja proizvodnih površina pod cvjetačom, koja ima veliku funkcionalnu važnost u prehrani, ali je i dohodovna kultura, stoga bi se trebala češće naći na našim poljima i biti poticaj povrćarima za povećanje prihoda.

Bogato tlo za visok urod povrća

Velika je prednost uzgoja povrća u vlastitoj proizvodnji, mogućnost branja plodova kada oni dosegnu optimalnu zrelost i pun okus, što nije slučaj kod industrijskog i intenzivnog uzgoja kada se s berbom čeka do trenutka maksimalnog prinosa. Da bismo povrtnim kulturama omogućili uspješan rast i razvoj, te ostvarili uz to i dobre prinose, tlo je potrebno različitim agrotehničkim mjerama održavati i dobro pripremiti za novu vegetacijsku sezonu.

Prilog broja: Sobno bilje

Bilje je u uređenju interijera prisutno već desetljećima, a uglavnom ga se doživljava kao ukras. Međutim, osim dekoracije prostora, biljke imaju i druge funkcije. Kao što je poznato, bilje obogaćuje zrak kisikom i, u presuhim suvremenim prostorima, povećava relativnu vlagu zraka, te smanjuje količinu prašine. Nadalje, zabilježeno je da ukrasno bilje zajedno s mikroorganizmima tla znatno doprinosi snižavanju koncentracije brojnih otrovnih i kancerogenih spojeva koji se pojavljuju u interijerima, a poznati su kao uzročnici stanja poznatog kao ‘sindrom bolesnih zgrada’. U interijerima bilje ima tehničke funkcije poput usmjeravanja kretanja, otkrivanja vizura, odbijanja odbljesaka, prikrivanja arhitektonskih nedostataka, odijeljivanja prostora, reguliranja akustike.
dobri i loši susjedi

Dobri i loši susjedi u vrtu

Dobri i loši susjedi u vrtu te njihov odnos od velike su važnosti u povrtnjaku. Povrtne i druge vrste posađene međusobno blizu mogu imati dobar i loš međusobni utjecaj jedna na drugu.

Prilog broja: Permakultura – povratak prirodi

Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

Prilog broja: Paprika – od sjetve do berbe

Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.

Agrovit – visokoučinkovito hranivo za poljoprivredne kulture

Prekomjerno korištenje sintetskih tvari u poljoprivredi, nekontrolirano zagađivanje prirode otpadnim tvarima iz industrije, prometa i drugih ljudskih djelatnosti ozbiljno ugrožavaju sposobnost cjelokupnog biosustava da se kvalitetno obnavlja.