Povrćarstvo

Matovilac je dvogodišnja biljka, razmjerno kratke vegetacije (vegetacija traje 8 - 10 mjeseci od sjetve do fiziološke zrelosti), ali može se uzgajati i kao jednogodišnja kultura.

Tijekom proljetnih radova na otvorenim gredicama preporučujemo preventivne mjere zaštite povrća od povrtnih muha i zemljišnih štetnika. Među važnije povrtne muhe ubrajamo neželjene vrste koje napadaju rane kupusnjače su Delia radicum, luk Delia antiqua,...

Haifa Chemical je multinacionalna korporacija i vodeći svjetski opskrbljivač kalijeva nitrata, specijaliziranih gnojiva i tvorničkih kemikalija. Haifa razvija i proizvodi proizvode od kalij-nitrata, vodotopiva gnojiva za fertirigaciju, folijarna gnojiva i gnojiva s kontroliranim otpuštanjem.

Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

U ovoj iznimno toploj godini imamo dojam da je ljeto započelo mnogo prije svoga kalendarskog početka. Ali eto, i kalendarsko ljeto je stiglo, i s njime puni užitak toplih dana u vrtu.

Na paprici u stakleničkom uzgoju u okolici Zagreba zapaženi su vrlo znakoviti simptomi – uvijanje i deformacija u rastu najmlađih listova vegetacijskog vrha.

Želite imati svoj vrt, no nemate vlastitu parcelu ili vremena? Od sad možete unajmiti svoj vrt, zasaditi povrće prema željama i potrebama, pustite brige o ekološkom uzgoju i pričekajte svoj urod. Ova zanimljiva ideja...

Korabica je povrće kratke vegetacije koje se uzgaja tijekom proljeća ili jeseni. Ima malu energetsku vrijednost te je stoga u vegetarijanskoj, makrobiotskoj i dijetalnoj prehrani vrlo vrijedna namirnica. Hranidbenu vrijednost povećava bogatstvo minerala i vitamina....

Gotovo svaka kuća u okućnici ima komadić zemlje za domaći uzgoj bar nekoliko kultura. Posjetili smo vrijednog gospodina  Eugena Kranjeca iz Brestovca pored Požege koji u svojoj okućnici ima više malih gredica te je...

Mrkva se najćešće proizvodi u niskim i poluvisokim plastičnim tunelima. Zbog njezine duge vegetacije, nije najisplativija za proizvodnju u plastenicima i staklenicima.

Prošlo je mnogo vremena od zadnjeg “bijelog Božića”, pa smo takvu opciju gotovo izbrisali kao moguću. Klimatolozi bi podosta mogli govoriti zašto je tome tako, no, svima nam je dobro poznato kako vrijeme zna biti prevrtljivo, i unatoč blagoj zimi može nas iznenaditi snijegom.

Uobičajeno je svrstavanje namirnica u skupine, ovisno o podrijetlu, kemijskom sastavu i njihovoj ulozi u organizmu.

Kad spomenemo rajčice svi mahom pomislimo na one “obične”, crvene rajčice, čiji plodovi, ovisno o sorti, mogu biti okrugli ili ovalni, sitniji ili krupniji, no neke sorte mogu se, bez pretjerivanja, nazvati vrlo neobičnim rajčicama, jer će veličinom ili oblikom biljke te, prije svega, bojom i okusom plodova iznenaditi svakog znatiželjnog vrtlara koji ih pokuša uzgojiti iz sjemena.

Rajčica (Lycopersicon esculentum) jedna je od najčešćih i gospodarski najznačajnijih povrćarskih vrsta koja se uzgaja u otvorenom i zaštićenom prostoru. Koji su uvjeti uspijevanja, potrebe za vodom u ovisnosti o temperaturi, plodred i izbor zemlje, kakva je berba rajčice? Donosimo i osvrt na gnojidbu ovisno o plodnosti tla. Proizvodnja ploda rajčice je isplativa i visoko akumulativna ako se primjenjuju pravilna agrotehnika i stručne spoznaje i dostignuća suvremene povrćarske proizvodnje.

Već smo upozoravali na sušu, vrlo štetnu za biljnu proizvodnju (povrća, ratarskih kultura, ali i voća). No, do sada se suša ni u jednom našem području nije pokazala katastrofalnom. Činjenica je da je izostala zima s obiljem snijega, koji pri topljenju tlo vrlo dobro opskrbljuje vodom u predsjetveno doba. Međutim, ovisno o području bilo je oborina tijekom proljeća. Negdje je palo previše, a negdje i premalo kiše.

Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.