fbpx
16.5 C
Zagreb
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Povrćarstvo

Zašto povrćari nedovoljno osiguravaju svoju proizvodnju?

0
Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.

Postoji li mogućnost povećanja proizvodnje kupusa u Hrvatskoj?

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Iskustva mladog poljoprivrednika: Kako sam krenuo u uzgoj češnjaka?

0
Uzgojem povrća može se baviti gotovo svatko. Uz dovoljno volje i uloženog truda, skromna proizvodnja za vlastite potrebe može se pretvoriti i u ozbiljniju proizvodnju, kojom se može pristojno i zaraditi. Jadranko Kovačec krenuo je u proizvodnju češnjaka, po njegovim riječima, da proba nešto novo. Na svom OPG-u u Igrišću koje se nalazi između Zaboka i Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, gdje sadi češnjak, a često i drugo sezonsko povrće u malim količinama, ali prirodnim putem, uložio je u prvu proizvodnju češnjaka 40 kuna.

Kupusna muha – najznačajniji štetnik kupusnjača

0
Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.

Permakultura – povratak prirodi

0
Permakulturu (permanentnu agrikulturu), koja se zasniva na principima samoodrživosti poljoprivrednih sustava u bliskoj vezi s prirodom, šezdesetih je godina prošlog vijeka na svojoj farmi praktično razvio austrijski farmer Sepp Holzer, a teorijski su je razvili australci Bill Molison i David Holmgreen. Među razlozima razvoja permakulture jest i uočavanje činjenice da je suvremeni način obrade tla degradirao i osiromašio tlo. Primjena velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih poboljšivača kvalitete, utječe na plodnost tla, smanjuje prisutnost mikroorganizama u tlu i traži sve jaču umjetnu „zaštitu“ tla, zauvijek uništavajući prirodni životni imunitet zemljišta. Tu je i monokulturna proizvodnja koja dovodi do smanjenja bioraznolikosti, koja je neophodna za daljni opstanak čovječanstva.

VUPIK – lider u poljoprivrednoj proizvodnji

0
Kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji u Slavoniji, ali i šire, ne može se nikako zaobići VUPIK, dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru, koje se poljoprivrednom proizvodnjom bavi više od 50 godina, a značajan dio njihove proizvodnje, između ostalog je i proizvodnja povrća. Stoga je VUPIK odlučio kao partner podržati „Hrvatsko povrće“ - 2. stručni seminar o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati u Svetom Martinu na Muri od 30.studenog do 2.prosinca ove godine.

Zeleni hit predstavio hit sorte zelene salate za 2016.

0
Na pokusnim poljima tvrtke Agrosan d.o.o. iz Novog Čiča, tvrtka Zeleni hit predstavila je pored standardnih sorata salate i veliki broj najnovijih sorata nizozemske sjemenske kuće Enza Zaden.

Potrebe plodovitog povrća za vodom

Ovisno o vrsti, povrće sadrži od 65 do 97 % vode, što znači da ima velike potrebe za vodom, odnosno, da bez navodnjavanja nema isplative proizvodnje povrća. Ovo ne vrijedi samo za komercijalnu proizvodnju, već i za proizvodnju za vlastite potrebe.

Industrijska proizvodnja rajčice

0
Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.

Moj eko vrt

0
Temelj za zdravu i otpornu biljku ostvaruje se uspostavljanjem održivog sustava kojim se poštuje prirodni sustav i ciklus, održava prirodna ravnoteža i pridonosi visokoj razini biološke aktivnosti. Sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, održavanje zdravlja bilja provodi se preventivnim mjerama, poput izbora odgovarajućih vrsta i sorti otpornih na štetne organizme, pravilnim plodoredom, za čiju je izradu potrebno napraviti spisak povrća koje se želi uzgajati i svrstati ih prema botaničkim porodicama. Zaštita prirodnih neprijatelja, te mehaničke i fizikalne mjere trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoliša na najmanju moguću mjeru, zaštititi korisne vrste i osigurati proizvodnju plodova bez štetnih ostataka.

Paprika – od sjetve do berbe

0
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.

Uljna tikva sve se više uzgaja

0
Zadnjih godina u našoj zemlji postoji sve veći interes poljoprivrednih proizvođača za uzgoj posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo), uljne tikve ili tikve uljanice (Cucurbita pepo L. var. oleifera = var citolina/L:/Greb. var. styriaca) koja se uzgaja zbog sjemena bogatog uljem.

Prednosti združenih usjeva u povrćarskoj proizvodnji

0
Jedno od posebnih načela i proizvodnih pravila u ekološkoj poljoprivredi uključuje održavanje prirodne plodnosti i stabilnosti tla, što se postiže redovitom prostornom i vremenskom izmjenom kultura na površini (plodored), ali i uzgojem u konsocijacijama.

Odabir tehnologije uzgoja krastavca

Krastavac je biljka tople klime, osjetljiva na niske temperature, pa zahtijeva uzgojna područja sa što duljim bezmraznim razdobljem. Međutim, zbog kratke vegetacije do početka plodonošenja može se uzgajati i u hladnijim područjima, ali je u tom slučaju razdoblje berbe kraće i prinos manji.

Nema ništa ljepše od ljubavi … i domaćih rajčica

0
Svaka ponosna vrtlarica zna da nema ničeg ljepšeg od uređenog balkona i vrta: lončanice s biljem punim života i zelenih gredica koje nam donose osjećaj zadovoljstva i ponosa. Naravno, da bi se to postiglo potrebno je, osim kvalitetnih sadnica, imati i kvalitetno tlo.

Suvremena tehnologija proizvodnje – krumpir

0
Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka i jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgojna biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proizvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene mehanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tržištu.