Povrćarstvo

Medvjeđi luk, koji se po mirisu i ljekovitim svojstvima može usporediti s bijelim lukom, u tradicionalnoj se medicini najčešće koristi za snižavanje krvnog tlaka, smanjivanje povišenih masnoća u krvi te preventivno protiv ovapnjenja žila. U zadnje vrijeme postao je i jedna od najpopularnijih samoniklih proljetnih biljaka u kulinarstvu.

Iako se uzgojem povrća u zaštićenim prostorima smanjuju rizici od nepovoljnih klimatskih uvjeta te se omogućuje kontinuirana opskrba tržišta, u Hrvatskoj je dominantna proizvodnja povrća na otvorenom. No, primjenom suvremenih tehnologija u uzgoju plodovitog povrća na otvorenom (cijepljenje, malčiranje, izravno prekrivanje, fertirigacija) moguće je uz smanjena ulaganja, u odnosu na uzgoj u zaštićenom prostoru, produžiti razdoblje uzgoja te ostvariti zadovoljavajući prinos i kvalitetu plodova.

Klasičnom proizvodnjom rajčice po četvornom metru se može ostvariti 5 do 10 kilograma ploda, dok se proizvodnjom u zaštićenim prostorima može dobiti do 40 kg, u domaćim uvjetima, pa sve do 60 kg koliko se ostvaruje u Nizozemskoj. Naravno, uzgoj u zaštićenom prostoru zahtjeva znatno veće proizvodne troškove, od kojih se posebno ističe trošak grijanja.

Iako je već duži niz godina poznata tehnologija cijepljenja rajčica, komercijalno se počela koristi onda kada su stvoreni visoko produktivni hibridi genetskog potencijala prinosa većeg od desetak kilograma po biljci i kada se tehnologija proizvodnje razvila do te razine da se korištenjem cijepljenih presadnica mogu postići prinosi koji će višestruko nadmašiti povećani trošak tako uzgojenih presadnica.

Osim značajnije tolerantnosti na bolesti i štetnike koji se prenose tlom, zbog jače bujnosti podloga cijepljene biljke u pravilu su tolerantnije na različite stresove kao što su previsoke temperature ili prekomjerna zaslanjenost tla, te u takvim uvjetima daju veći prinos u odnosu na presadnice uzgojene na vlastitom korijenu.

Početkom svake godine počinje planiranje uzgoja povrća u vrtu za vlastite potrebe ili proizvodnju za trženje. I iskusnim povrćarima i početnicima dobro će, prije sjetve, doći pregled rokova sjetve ili sadnje pojedinih vrsta, trajanje klijanja i starost presadnica povrća.

U usjevu zimskog luka iz izravne sjetve iz sjemena krajem kolovoza i/ili početkom rujna koji ostaje u polju tijekom razdoblja s niskim prosječnim i minimalnim temperaturama uz visoku relativnu vlažnost zraka, pojavljuju se dvije bolesti prilagođene navedenim ekološkim uvjetima – prohladno, a dovoljno vlažno, te u proljeće predstavljaju izvor zaraze za polja luka dugog dana.

Većina gospodarstava uz razne povrtne kulture u obiteljskom povrtnjaku pro izvodi i mladi luk za vlastite potrebe, ali i za tržište. Uz tradicionalnu sadnju mladog luka na otvorenom, mladi luk se uzgaja i u zaštićenom prostoru, a zbog povećane potražnje u Hrvatskoj za zdravo uzgojenim mladim lukom, uz klasičnu konvencionalnu proizvodnju, sve je više zastupljena organska proizvodnja mladog luka u zaštićenom prostoru.

Pomelo (Citrus maxima) je vrsta agruma s najvećim plodovima, a pojedinačan plod može težiti 1 do 2 kg pa čak i više. Kako je pomelo jedan od roditelja grejpa (grejp je nastao križanjem pomela i naranče) potrošači ga često zamijene s grejpom, a još ga zovu i kineski grejp, šedok, pumelo, pompelmous i jabong. Odnedavno se pomelo može naći i u našim trgovinama.

Hladni dani i noći u ovom mjesecu smanjuju broj povrćarskih kultura koje se mogu sijati i saditi na otvorenom kako u kontinentalnom tako i u priobalnom području. U takvim klimatskim uvjetima, logično je da su za sjetvu ostale one vrste povrća koje podnose niže temperature u studenom bez opasnosti da će biti ugrožen njihov rast.

Danas nije tako popularno jesti tikve ili bundeve kao što je nekad bilo. Nekad se znalo samo za zimsku „tikvanju– turkinju“ svijetlosive kore i narančastog mesa. Danas uz nju možemo nabaviti nekoliko novih vrsta tikvi, ali one većini ljudi služe kao jesenski ukras. Unatoč brojnim mogućnostima korištenja tikvi u raznim jelima, one su nedovoljno zastupljene u jelovnicima.

Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenome. Njihova je glavna svrha očuvanje topline koja se akumulira od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja. Ovisno o tipu i opremljenosti, u zaštićenim je prostorima moguće do određenog stupnja regulirati pojedine vegetacijske čimbenike (temperaturu, relativnu vlagu zraka, trajanje i intenzitet osvjetljenja, koncentraciju CO2).

Ozime smjese krmnog graška i žitarica kao zelena krma daju vrlo visoke prinose kvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim slučajevima, te se smjese vrlo malo ili se uopće ne siju u Hrvatskoj, iako se mogu koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a zrele se mogu ovršiti za zrno (koncentrat). Nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju 80-160 kg/ha dušika u tlu, koji ostaje na raspolaganju idućoj kulturi, a potječe od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka, koje su vezale kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška.

Kupus je u Hrvatskoj po površinama među prvim povrtnim kulturama jer se uzgaja na približno 10 000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnom dijelu uzgaja se za jesensku berbu i preradu, a u primorskom dijelu se uzgaja u proljeće.

Studija provedena na sveučilištu u Barceloni pokazuje da rajčice iz organskog uzgoja sadrže veće količine fenolnih spojeva od konvencionalno uzgojenih. Fenolni spojevi su organske molekule koje se nalaze u mnogim vrstama povrća i za koje je dokazano da blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje. Skupina znanstvenika je prethodno demonstrirala da organski sok od rajčica kao i ketchup imaju veci sadržaj polifenola od soka i ketchupa koji su proizvedeni od konvencionalnih rajčica.

Krumpir i rajčicu napada u svjetskim razmjerima jedna od ekonomski najštetnijih gljivičnih bolesti – plamenjača (Phytophthora infestans). Pravilo je da se plamenjača prvo pojavi u krumpirištima, a onda se vjetrom i kišom prenosi na rajčicu koju obično potpuno uništava u vrijeme dozrijevanja i plodonošenja.