Povrćarstvo

U ekološkoj proizvodnji zaštita od štetočina provodi se prvenstveno preventivnim mjerama. Točnije, svim agrotehničkim mjerama koje sprečavaju pojavu, razvoj i širenje štetočina. Važnu ulogu u tome ima i sadnja otpornih sorti kao i jačanje...

Životni prostor u kojem ljudi žive vizualno se obogaćuje uzgojem cvijeća i začinskog bilja u loncima. U novije se vrijeme, zbog pomanjkanja prostora u vrtu ili života u gradu, u loncima počinje uzgajati i razno povrće, između ostalog, i korjenasto.

Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za povrće, Zahtjev za priznavanje navedene oznake podnijela je Zajednica udruga hrvatskih povrćara. Prvi proizvođači koji su uspješno završili postupak potvrđivanja sukladnosti...

Sve veća potreba za ekološki prihvatljivim načinom borbe sa štetočinama (štetnicima, bolestima i korovima) javlja se zbog razvoja invazivnijih štetočina. To je rezultat intenzivne upotrebe pesticida, uništenja prirodnih neprijatelja (predatora), ali i potrebe za...

Kelj se razlikuje od kupusa samo po strukturi lišća. Zbog intenzivnog razvoja parenhimskog tkiva, površina lista djeluje mjehurasto, što se može zapaziti već na prvim razvijenim listovima. Zbog toga glavice kelja nisu tako zbijene...

Paprika obrazuje sjeme u plodu koji je šuplja boba različitog oblika, veličine i boje. Kod rijetko koje povrtne kulture postoji tolika raznolikost u obliku, veličini, boji i okusu plodova kao kod paprike. Isto tako veoma su različite potrošačke navike korištenja u prehrani različitih tipova paprike, a koje su vezane prvenstveno uz geografsko područje uzgoja.

Paprike (Capsicum annuum L.) kao jednogodišnja zeljasta biljka u počecima su se uzgajale kao ukrasne lončanice. Na području Europe paprika se širi od 15. stoljeća, a njeno podrijetlo je s područja srednje Amerike. Postoji...

Brokula se uzgaja kao rani, srednjorani, odnosno srednjokasni usjev, iako najbolje uspijeva kao kasni jesenski usjev, iz postrnog uzgoja. Njezina vegetacija znatno je kraća nego cvjetače, a kada se sadi u lipnju kao drugi usjev, za berbu pristiže u kolovozu, rujnu i listopadu. U priobalju se može uzgajati i kao zimski usjev.

U prošlom broju Gospodarskog lista (od 1.ožujka 2024.) objavljen je prvi dio članka o klijavosti sjemena povrća. Slijedi nastavak. Biološki čimbenici koji izravno ili neizravno utječu na klijavost sjemena su starost, dozrelost, krupnoća i tip...

Odavno već znamo da biljke svojim životom na nekom prostoru iscrpljuju tlo, odnose hranjiva iz tla, pa je koja godina odmora uvijek dobro došla. Svaka biljka za svoj rast i razvoj treba hranjiva iz tla, stoga se ona u nekom trenutku moraju i vratiti u tlo. Sustavnim iscrpljivanjem tla urod, cvat, vegetacija bivaju sve oskudnijima i neuglednijima. Mirovanje tla jednu vegetacijsku sezonu oporavlja tlo.

Mogućnost sjetve ili sadnje na otvorenom određena je klimatskim uvjetima određenog područja, prije svega temperaturnim i zahtjevima povrtne vrste prema ovom klimatskom čimbeniku. U negrijanim zaštićenim prostorima sjetva ili sadnja moguća je 15 do 20...

Premda se u našoj zemlji uzgojem krumpira bavi veći broj posjednika zemljišta, prinosi, prerada i robnost ove kulture vrlo su niski. Glavni ograničavajući čimbenik veće robnosti je skupa proizvodnja na malim usitnjenim površinama (s velikim udjelom radne snage), nestabilnost priroda (nedostatak natapanja), premala uporaba aprobiranog sjemena, nedovoljni specijalizirani skladišni kapaciteti i prenizak udio prerađevina u ukupnoj potrošnji krumpira.

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Uzgajali su ga Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Spada u porodicu slakova (Covolvulaceae), rod Ipomoae, vrsta Ipomoea batatas (L.) Lam.

Nakon 52 godine produktivnog rada uzgoja i prerade rajčice u Istri, čini se da je njezina budućnost neizvjesna. Zatvara li se u Umagu Podravkin tvornički pogon „Povrće“ ? To je aktualno pitanje unatoč naizgled...

Pri uzgoju plodovitog povrća, a to su vrste koje uzgajamo radi ploda nastalog iz cvijeta (rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikve i dr.) dolazi do značajnih gubitaka u prinosu i kvaliteti zbog napada štetočinja (štetnici, uzročnici bolesti, te korovi). Štetočinje napadaju povrće od sjetve do berbe, a neki štetnici i uzročnici bolesti javljaju se i nakon berbe – za vrijeme uskladištenja i stavljanja u promet. Međutim, na navedenim vrstama često dolazi i do različitih fizioloških poremećaja koji u konačnici također uzrokuju smanjenje kakvoće i kvalitete, a uzrokovani su negativnim djelovanjem okolišnih (abiotskih) čimbenika (temperatura, vlaga, ishrana, svjetlost, onečišćenje zraka,). Neki od simptoma fizioloških poremećaja često su slični simptomima uzrokovanim štetočinjama, te ih je stoga bitno razlikovati.

U godinama kad su zime blaže, vegetacija počinje mnogo ranije. Tako u našim šumama i šikarama, posebice u priobalju možemo naći obilje mladih izdanaka, od kojih možemo prirediti ukusan obrok, poslužiti kao prilog drugim jelima ili konzervirati.