Ratarstvo Krmno bilje

Naši napasni korovi

0
U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Prihrana okopavina

0
Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.
soja bez gmo

Soja u Hrvatskoj „BEZ GMO“ – izuzetno tražena i atraktivna

0
Stranice u tiskanom izdanju: 9 - 10 Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih...

Prilog broja: Analizom tla do većih prinosa

0
Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Povratak proizvodnji maka

0
Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Prilog broja: Spremanje silaže

0
Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...

Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu?

0
Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid.
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

Priprema kvalitetne kukuruzne silaže

0
Priprema kvalitetne kukuruzne silaže presudna je za profitabilnost farmi jer se sastavljanjem obroka u kojem ima kvalitetno pripremljene kukuruzne silaže na gospodarstvu pojeftinjuje ulaganje u hranidbu. Na efikasnost siliranja i kvalitetu silaže...

Prilog broja: Žitarice i krmiva s vlastitog gospodarstva

0
Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.

Prilog broja: Uzgoj uljarica

0
Preradom sjemena ili ploda uljarica dobiva se ulje koje se koristi za prehranu ljudi i u industrijske svrhe. Brojne biljke koje pripadaju različitim porodicama u svojim plodovima ili sjemenu sadrže ulje, ali...

Koje su najčešće greške kod sjetve ozimih žitarica?

0
Unatoč tome što visina ostvarenog prinosa i postignutog razreda kvalitete prilikom žetve ozimih žitarica veoma ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacijske sezone uzgoja, greške koje radimo kod sjetve ozimih žitarica, odnosno...

Trend proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj

0
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 U svijetu je kukuruz (lat. Zea mays) jedna od najpoznatijih žitarica, a na području Afrike, Azije i Latinske Amerike kukuruz je osnovna...

Gnojiva i sredstva za poboljšanje tla u ekološkoj proizvodnji

0
Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

Biodizel – prilika za poljoprivrednike?

0
Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Kako održati plodnost tla?

0
U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu

0
Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.