Ratarstvo Krmno bilje

Aplikacija Bc Agronaut – jednostavna je za upotrebu, svemirski učinkovita aplikacija

Stranice u tiskanom izdanju: 20 - 21 Aplikacija Bc Agronaut jednostavna je za upotrebu! OPG Željke Dečman proteže se na 100 ha u mjestu Voloder. Željka, nositeljica OPG-a i...

Zašto uzgajati konoplju?

Stranice u tiskanom izdanju: 19 - 20 Konoplja je naša narodna, nacionalna, domicilna biljka, utkana u tradiciju i kulturu, naših seljačkih i obiteljskih gospodarstava. Svjedoci smo povratku konoplje na hrvatska polja, održivim konopljinim...

Miskantus – kultura 1000% isplativija od kukuruza

Trava miskantus jedna je od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose. Provedene analize su potvrdile potencijal ove trave u smislu energetski visokokvalitetne i ekološki prihvatljive sirovine za proizvodnju krutih biogoriva, s ciljem održivog gospodarenja u sustavu zaštite okoliša.

Učinkoviti dodaci za silažu

Stranice u tiskanom izdanju: 23 - 24 Započinje razdoblje spremanja travnih silaža, te se zbog različitih okolnosti tijekom pripreme, od košnje do zatvaranja silosa, često i različitih meteoroloških uvjeta, postavlja...

Pokrovni usjevi

Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito - podizanja plodnosti tla.

Trend proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj

Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 U svijetu je kukuruz (lat. Zea mays) jedna od najpoznatijih žitarica, a na području Afrike, Azije i Latinske Amerike kukuruz je osnovna...

Sjetva uljane repice

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

Integrirano suzbijanje korova

Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

Predstavljena nova mobilna aplikacija Bc Agronaut

Sredinom lipnja već tradicionalno održan je Dan polja Bc strnih žitarica u sjedištu tvrtke u Rugvici, nedaleko Zagreba na kojem se okupio velik broj posjetitelja.

Prilog broja:Sjetva okopavina

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.

Konoplja za proizvodnju ulja iz sjemena

Nakon što se u Hrvatskom saboru izglasa najavljeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, bit će uklonjena zapreka većoj proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Naime, prema važećem Zakonu, industrijsku konoplju moguće je koristiti samo u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a može se uzgajati na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje koja vrijedi jednu sjetvenu sezonu.

Povratak proizvodnji maka

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Prihrana okopavina

Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Obrada tla i racionalizacija proizvodnje

Sve skuplja energija s jedne strane i potreba za proizvodnjom jeftinih ratarskih proizvoda s druge strane, doveli su do potrebe racionalizacije pojedinih elemenata u proizvodnji.

Pir – kultura velikog potencijala

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Prilog broja: Žitarice i krmiva s vlastitog gospodarstva

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.