Ratarstvo Krmno bilje

Sjetva uljane repice

Uljana repica je danas po proizvodnji druga uljarica u Europi, iza suncokreta. Samo države članice Europske unije proizvode 21,2 milijuna tona sjemena uljane repice (prosjek 2012. - 2016.) što je 30,3 % svjetske proizvodnje (FAOSTAT, 2018.). U Hrvatskoj su posljednjih godina zbog sigurnog otkupa i manjih ulaganja površine pod uljanom repicom značajno povećane.

Nova era zaštite žitarica od bolesti

Centralni dan polja tvrtke Syngenta Agro koji je ove godine održan u pustari Višnjica, na pokusnim poljima Vaška, s ciljem pokazivanja novih rješenja u suzbijanju bolesti žitarica, okupio je nekoliko stotina poljoprivrednih proizvođača.

Predstavljena nova mobilna aplikacija Bc Agronaut

Sredinom lipnja već tradicionalno održan je Dan polja Bc strnih žitarica u sjedištu tvrtke u Rugvici, nedaleko Zagreba na kojem se okupio velik broj posjetitelja.

Prilog broja: Žitarice i krmiva s vlastitog gospodarstva

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.

Najbolji županijski orači

Na ovogodišnjim održanim prvim županijskim natjecanjima u oranju - Saša Višak i Josip Martinović iz Koprivničko–križevačke županije te Stjepan Počekal i Vilko Kukec iz Krapinsko-zagorske županije plasirali su se na 16. državno natjecanje koje će se održati u Osijeku, u sklopu 5. Farm showa koji će se održati 24.-26. kolovoza 2018.

Kako utvrditi hranjivost voluminozne krme?

Poznavanjem kemijskog sastava voluminozne krme proizvedene na gospodarstvu, poljoprivrednici mogu planirati proizvodnju, na vrijeme nabaviti dodatke obroku kako bi se zadovoljile hranidbene potrebe, osobito visoko proizvodnih životinja.

Mogućnosti povećanja proteina u zrnu pšenice

Posljednjih nekoliko godina na području Republike Hrvatske urod zrna pšenica otkupljuje se prema važećim parametrima kvalitete koji su određeni Pravilnicima.

Prednosti proizvodnje krmnog kelja

Krmni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih desetljeća proširila u uzgoju u zemljama Europske unije. U Hrvatskoj je krmni kelj slabo zastupljen u proizvodnji krmnih kultura, iako se može uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim gospodarskim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.

Uz vrhunsku zaštitu do vrhunskih prinosa u soji

Ovih dana u tijeku je sjetva jarih kultura: šećerne repe, soje, suncokreta i kukuruza. Kako se pokazalo u nekoliko zadnjih godina, proizvodnja u tvornici pod otvorenim nebom postaje sve izazovnija. Naime, zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta, potrebno je biljkama osigurati dovoljne količine hranjiva, dobru predsjetvenu pripremu i adekvatnu zaštitu kroz cijelu vegetaciju i tek nakon toga možemo očekivati vrhunske prinose s naših polja.

Prilog broja: Kako do većeg prinosa ratarskih kultura?

Urod svih uzgajanih poljoprivrednih vrsta, pa tako i ratarskih, ovisi o velikom broju čimbenika. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih vrsta potrebno je osigurati 5 temeljnih vegetacijskih čimbenika: toplinu, svjetlost, zrak, hranjive tvari i vodu. Na većinu navedenih čimbenika u ratarskoj proizvodnji čovjek nema utjecaj, ili je taj utjecaj ograničen.

Povratak proizvodnji maka

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Prihrane ozimih žitarica i uljane repice

U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.

Pivarski ječam – sve popularnija žitarica

Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.

Miskantus – kultura 1000% isplativija od kukuruza

Trava miskantus jedna je od najzanimljivijih energetskih biljaka našeg vremena, i to uz minimalni angažman i ogromne prinose. Provedene analize su potvrdile potencijal ove trave u smislu energetski visokokvalitetne i ekološki prihvatljive sirovine za proizvodnju krutih biogoriva, s ciljem održivog gospodarenja u sustavu zaštite okoliša.

Prilog broja:Sjetva okopavina

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.