Ratarstvo Krmno bilje

Pir – kultura velikog potencijala

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Zimska kalcizacija

Nakon produženog vremena berbe usjeva, ušli smo u vrijeme gnojidbe i obrade tla. U nekim krajevima se intenzivno radi na dubokoj obradi tla, oranju zimske brazde za jare usjeve. Međutim, sada je i izvrsno vrijeme za provedbu kalcizacije tla.

Zaštita uljane repice od proljetnih štetnika

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Kako produljiti pašnu sezonu?

Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.

Kulture koje „čiste“ tlo

Suvremena poljoprivreda neracionalnim pristupom obradi tla, prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, te pogrešnom primjenom raznih agrotehnoloških postupaka dovodi do zagađenja i oštećenja plodnog tla.

Kvalitetna gnojidba temelji se na poznavanju opskrbljenosti tla!

Kvalitetna gnojidba temelji se na poznavanju opskrbljenosti tla, a ako znamo da je tlo jedan od najznačajnijih čimbenika uspješne poljoprivredne proizvodnje, jasno je koliki je njezin značaj. Vrijeme je pripreme za jesensku...

Povratak proizvodnji maka

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Biodizel – prilika za poljoprivrednike?

Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Prilog broja: Kako do većeg prinosa ratarskih kultura?

Urod svih uzgajanih poljoprivrednih vrsta, pa tako i ratarskih, ovisi o velikom broju čimbenika. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih vrsta potrebno je osigurati 5 temeljnih vegetacijskih čimbenika: toplinu, svjetlost, zrak, hranjive tvari i vodu. Na većinu navedenih čimbenika u ratarskoj proizvodnji čovjek nema utjecaj, ili je taj utjecaj ograničen.

Yamato kao osnova u fungicidnoj zaštiti žitarica

Primjena odgovarajućeg proizvoda u pravo vrijeme i u pravoj dozi, ključna je za postizanje dobre zaštite poljoprivrednih usjeva, a time i visokih prinosa.
soja bez gmo

Soja u Hrvatskoj „BEZ GMO“ – izuzetno tražena i atraktivna

Stranice u tiskanom izdanju: 9 - 10 Soja u Hrvatskoj spada među tri najvažnije ratarske kulture. Izuzetno je značajna proteinska kultura za hranidbu životinja, stočarsku proizvodnju i proizvodnju prehrambenih...

Zaštita krumpira od korova

Krumpir je važna poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Gotovo svako domaćinstvo s vrtom sadi određenu količinu krumpira za prodaju ili za vlastite potrebe. Svake se godine u proizvodnji ove kulture javljaju različiti problemi vezani uz zaštitu od korova.

Trend proizvodnje kukuruza u Hrvatskoj

Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 U svijetu je kukuruz (lat. Zea mays) jedna od najpoznatijih žitarica, a na području Afrike, Azije i Latinske Amerike kukuruz je osnovna...
virdžinijski sljez

Virdžinijski sljez – zanimljiv energetski usjev (2)

Virdžinijski sljez je zanimljiv energetski usjev koji može uspijevati na tlima lošije plodnosti i proizvesti značajnu količinu biomase. U prošlom broju Gospodarskog lista (1.9.2019.) objavljen je prvi dio članka o virdžinijskom...

Kako do prinosa pšenice zadovoljavajuće kvalitete?

Na većem dijelu Republike Hrvatske od lanjske godine prilikom otkupa žitarica, osobito pšenice, započeo se primjenjivati „Kodeks o otkupu žitarica i uljarica“ koji nije obvezujući za otkupljivače, već je preporuka kod otkupa.

Prilog broja: Žitarice i krmiva s vlastitog gospodarstva

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.