Ratarstvo Krmno bilje

Kako do većeg prinosa strnih žitarica?

0
Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

Acanto Plus – neizostavna zaštita strnih žitarica

0
U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

Izračun prinosa nakon kalcizacije

0
Proljetna kalcizacija je mjera koja ima produženi utjecaj na promjenu pH reakcije tla, a time i na pristupačnost hraniva. Veći efekt se postiže povećanjem intervala od trenutka kalcizacije do trenutka sadnje ili sjetve. Poželjno je da taj interval bude oko mjesec dana. Međutim to ne znači da se kalcijevi materijali ne bi trebali koristiti u manjim količinama i u skraćenim intervalima. U tom slučaju kalcizaciju poistovjećujemo s gnojidbom tla kalcijem.

Zaštita uljane repice od proljetnih štetnika

0
Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Biodizel – prilika za poljoprivrednike?

0
Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Zimska kalcizacija

0
Nakon produženog vremena berbe usjeva, ušli smo u vrijeme gnojidbe i obrade tla. U nekim krajevima se intenzivno radi na dubokoj obradi tla, oranju zimske brazde za jare usjeve. Međutim, sada je i izvrsno vrijeme za provedbu kalcizacije tla.

Konoplja – idealna ekološka kultura za plodored

0
Sve je veći interes za ovu do nedavno zabranjenu biljku. Oranje, dopunska obrada, sjetva, žetva i eventualno tarupiranje se može obaviti već postojećom mehanizacijom na OPG-u koji se bavi ratarskom proizvodnjom. Iz godine u godinu kod nas dolazi do povećanja površina pod konopljom. Bitno je istaknuti da poljoprivrednik koji se želi baviti ovom proizvodnjom mora ishoditi i potvrdu o nekažnjavanju.

ZeoMin poboljšivač tla

0
ZEOMIN je anorganski poboljšivač tla namijenjen za učinkovitu i dugotrajnu neutralizaciju kiselosti, te poboljšanje fizikalno kemijskih osobina tla. U svom sastavu sadrži i zeolit pa je učinkovitost ovog proizvoda višestruko poboljšana.

Organsku tvar treba vratiti u tlo

Da bi se bavili poljoprivrednom proizvodnjom potrebno je da posjedujemo tlo. Danas se naravno može proizvoditi i na raznim podlogama, supstratima, ali imaju li ti proizvodi „isti okus“ i kvalitetu kao oni uzgojeni na tlu, prosudite sami.

Izbor sorte za sjetvu pšenice

0
Neposredno prije sjetve ozimih žitarica, pogotovo naše najrasprostranjenije – pšenice, najveće je pitanje izbora sortimenta za sjetvu. Na ovo pitanje vrlo je teško odgovoriti, jer na izbor sorte utječe puno čimbenika.

Smanjena sjemenska proizvodnja žitarica i povrća

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Puževi golaći – prvi štetnici uljane repice

0
Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Kako do prinosa pšenice zadovoljavajuće kvalitete?

0
Na većem dijelu Republike Hrvatske od lanjske godine prilikom otkupa žitarica, osobito pšenice, započeo se primjenjivati „Kodeks o otkupu žitarica i uljarica“ koji nije obvezujući za otkupljivače, već je preporuka kod otkupa.

Proizvodnja ječma za različite namjene

0
Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Heljda se vraća na oranice

0
Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Zaštita krumpira od korova

0
Krumpir je važna poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Gotovo svako domaćinstvo s vrtom sadi određenu količinu krumpira za prodaju ili za vlastite potrebe. Svake se godine u proizvodnji ove kulture javljaju različiti problemi vezani uz zaštitu od korova.