Ratarstvo Krmno bilje

Pir – kultura velikog potencijala

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Kako održati plodnost tla?

U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Mudro s herbicidima!

Vrijeme je sjetve ozimih strnih žitarica, pa ćemo prikazati koje mogućnosti proizvođači imaju za suzbijanje korovnih vrsta u ovom roku. Cilj integriranog suzbijanja korova u bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi, pa tako i u ozimim žitaricama, jest objediniti i sustavno primijeniti (ciljano) sve raspoložive mjere u borbi protiv korova.

Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu?

Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid.

Konoplja za proizvodnju ulja iz sjemena

Nakon što se u Hrvatskom saboru izglasa najavljeni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, bit će uklonjena zapreka većoj proizvodnji industrijske konoplje u Hrvatskoj. Naime, prema važećem Zakonu, industrijsku konoplju moguće je koristiti samo u medicinske, prehrambene, veterinarske, znanstvenoistraživačke i nastavne svrhe, a može se uzgajati na temelju izdane dozvole za uzgoj konoplje koja vrijedi jednu sjetvenu sezonu.

Uz vrhunsku zaštitu do vrhunskih prinosa u soji

Ovih dana u tijeku je sjetva jarih kultura: šećerne repe, soje, suncokreta i kukuruza. Kako se pokazalo u nekoliko zadnjih godina, proizvodnja u tvornici pod otvorenim nebom postaje sve izazovnija. Naime, zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta, potrebno je biljkama osigurati dovoljne količine hranjiva, dobru predsjetvenu pripremu i adekvatnu zaštitu kroz cijelu vegetaciju i tek nakon toga možemo očekivati vrhunske prinose s naših polja.

Svođenje računa za uzgoj kukuruza

Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno, to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i “suha” kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

Prihrana okopavina

Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Povratak proizvodnji maka

Posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj primjetan je interes za uzgoj uljanog maka na većim površinama. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi u 2017. godini prijavljene površine maka iznosile su 42,4 ha, a mak se uzgajao na 40 poljoprivrednih gospodarstava.

Prilog broja: Uzgoj uljarica

Preradom sjemena ili ploda uljarica dobiva se ulje koje se koristi za prehranu ljudi i u industrijske svrhe. Brojne biljke koje pripadaju različitim porodicama u svojim plodovima ili sjemenu sadrže ulje, ali...

Mogućnosti povećanja proteina u zrnu pšenice

Posljednjih nekoliko godina na području Republike Hrvatske urod zrna pšenica otkupljuje se prema važećim parametrima kvalitete koji su određeni Pravilnicima.

Prilog broja: Žitarice i krmiva s vlastitog gospodarstva

Poznato je da su krmiva najvažniji pojedinačni trošak u stočarskoj proizvodnji. Krmiva se uobičajno dijele na voluminozna i krepka (koncentrirana). Voluminozna krmiva su nadzemni dijelovi trava, djetelina, kupusnjača i korjenasto-gomoljaste kulture koje se daju u svježem (paša, zelena krma) i/ili konzerviranom obliku (sijeno, silaža ili sjenaža), a prvenstveno služe biljojedima kao glavni izvor energije i vlakana, te promjenjivih količina bjelančevina, vitamina i minerala. U krepka krmiva ubrajaju se visokoenergetska (zrnje žitarica, uljarice, masti, ulja i dr.) bjelančevinasta (sačme i pogače uljarica, mahunarke i dr.) i mineralna krmiva. Većinu ovih krmiva može se uzgojiti na vlastitom gospodarstvu te time smanjiti troškove u stočarstvu. U ovom će prilogu biti opisane osnovne agrotehničke mjere u proizvodnji žitarica i soje, kao naših najvažnijih koncentriranih krmiva.

Proljetne prihrane dušikom za ozime žitarice

Proljetne prihrane dušikom su najvažnije agrotehničke mjere koje utječu na formiranje prinosa zrna ozimih žitarica.

Konoplja – idealna ekološka kultura za plodored

Sve je veći interes za ovu do nedavno zabranjenu biljku. Oranje, dopunska obrada, sjetva, žetva i eventualno tarupiranje se može obaviti već postojećom mehanizacijom na OPG-u koji se bavi ratarskom proizvodnjom. Iz godine u godinu kod nas dolazi do povećanja površina pod konopljom. Bitno je istaknuti da poljoprivrednik koji se želi baviti ovom proizvodnjom mora ishoditi i potvrdu o nekažnjavanju.

Acanto Plus – neizostavna zaštita strnih žitarica

U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

Kako produljiti pašnu sezonu?

Većina poljoprivrednika u Hrvatskoj je navikla držati stoku na paši do rujna, a zatim ih zatvoriti u staje i hraniti ih sijenom, sjenažom ili silažom. To je jedan od skupljih načina držanja stoke. Pašnjaci ostaju neiskorišteni, stvaraju se nepotrebni ekonomski izdatci, povećan je ljudski napor, a i životinjama nedostaje kretanje.