Ratarstvo Krmno bilje

Kako prepoznati korovne trave u usjevima ozimih žitarica?

Ulaskom u hladne zimske mjesece završena je sjetva ozimih žitarica na našim poljima. Poljoprivrednici koji su obavili jesensku zaštitu od korova, uz odabran odgovarajući herbicid, mogu očekivati manju zakorovljenost korovima. Na proljeće kad će se intenzivnim porastom temperature, korovne vrste brzo razvijati bit će potrebna primjena herbicida na onim parcelama na kojima nije obavljena ranije.

Prilog broja: Spremanje silaže

Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...

Pir – kultura velikog potencijala

Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Kako pripremiti tlo za jesensku sjetvu?

Priprema tla ovisi o pretkulturi uzgajanoj na oraničnoj površini koju planiramo zasijati jer pretkultura utječe na obradu tla, vrijeme i datum sjetve, gnojidbu.

Puževi golaći – prvi štetnici uljane repice

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Pivarski ječam – sve popularnija žitarica

Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Biodizel – prilika za poljoprivrednike?

Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Uz vrhunsku zaštitu do vrhunskih prinosa u soji

Ovih dana u tijeku je sjetva jarih kultura: šećerne repe, soje, suncokreta i kukuruza. Kako se pokazalo u nekoliko zadnjih godina, proizvodnja u tvornici pod otvorenim nebom postaje sve izazovnija. Naime, zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta, potrebno je biljkama osigurati dovoljne količine hranjiva, dobru predsjetvenu pripremu i adekvatnu zaštitu kroz cijelu vegetaciju i tek nakon toga možemo očekivati vrhunske prinose s naših polja.

Smanjena sjemenska proizvodnja žitarica i povrća

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Kako održati plodnost tla?

U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Prilog broja: Analizom tla do većih prinosa

Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Prednosti proizvodnje krmnog kelja

Krmni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih desetljeća proširila u uzgoju u zemljama Europske unije. U Hrvatskoj je krmni kelj slabo zastupljen u proizvodnji krmnih kultura, iako se može uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim gospodarskim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.

Aktualno stanje ratarskih usjeva

U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo promjena vremenskih uvjeta koji izazivaju različito stanje ratarskih usjeva pojedinih godina, stoga je svaka proizvodna godina specifična sama za sebe i kao takvu je treba sagledavati.

Povećano zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvom soje

Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj 2015. godine značajno je povećana ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga su novosti koje donosi Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, jedna je od njih. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.

Proizvodnja ječma za različite namjene

Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Integrirano suzbijanje korova

Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.