Ratarstvo Krmno bilje

Žuta hrđa ponovno napada

U našem podneblju na pšenici se pojavljuju tri hrđe - crna, smeđa i žuta hrđa. Crna hrđa (Puccinia graminis), poznata od starogrčkih i rimskih vremena i stoljećima je bila najčešća bolest pšenice. Posljednjih tridesetak godina gotovo da je izčeznula u Hrvatskoj, pa je na pšenici najčešće prisutna smeđa hrđa (Puccinia recondita), a u 2014. godini zabilježene su značajne štete od žute hrđe (Puccinia striiformis).

Zaštita uljane repice od proljetnih štetnika

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Gnojiva i sredstva za poboljšanje tla u ekološkoj proizvodnji

Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

Kako do većeg prinosa strnih žitarica?

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

Najbolji županijski orači

Na ovogodišnjim održanim prvim županijskim natjecanjima u oranju - Saša Višak i Josip Martinović iz Koprivničko–križevačke županije te Stjepan Počekal i Vilko Kukec iz Krapinsko-zagorske županije plasirali su se na 16. državno natjecanje koje će se održati u Osijeku, u sklopu 5. Farm showa koji će se održati 24.-26. kolovoza 2018.

Kako koristiti soju na poljoprivrednom gospodarstvu?

Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, zasijala su proljetos ovu uljaricu. Radi velikog interesa za sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih količina odgovarajućih ranih sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su pojedina gospodarstva zasijala kasnije sorte od onih preporučenih.

Smanjena sjemenska proizvodnja žitarica i povrća

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Puževi golaći – prvi štetnici uljane repice

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

Povećano zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvom soje

Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj 2015. godine značajno je povećana ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga su novosti koje donosi Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, jedna je od njih. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.

Heljda se vraća na oranice

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Kako održati plodnost tla?

U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Proizvodnja ječma za različite namjene

Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

Izračun prinosa nakon kalcizacije

Proljetna kalcizacija je mjera koja ima produženi utjecaj na promjenu pH reakcije tla, a time i na pristupačnost hraniva. Veći efekt se postiže povećanjem intervala od trenutka kalcizacije do trenutka sadnje ili sjetve. Poželjno je da taj interval bude oko mjesec dana. Međutim to ne znači da se kalcijevi materijali ne bi trebali koristiti u manjim količinama i u skraćenim intervalima. U tom slučaju kalcizaciju poistovjećujemo s gnojidbom tla kalcijem.

Prihrane ozimih žitarica i uljane repice

U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.

Acanto Plus – neizostavna zaštita strnih žitarica

U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

Uz vrhunsku zaštitu do vrhunskih prinosa u soji

Ovih dana u tijeku je sjetva jarih kultura: šećerne repe, soje, suncokreta i kukuruza. Kako se pokazalo u nekoliko zadnjih godina, proizvodnja u tvornici pod otvorenim nebom postaje sve izazovnija. Naime, zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta, potrebno je biljkama osigurati dovoljne količine hranjiva, dobru predsjetvenu pripremu i adekvatnu zaštitu kroz cijelu vegetaciju i tek nakon toga možemo očekivati vrhunske prinose s naših polja.