Ratarstvo Krmno bilje

Plodnost tla – mjere očuvanja i popravka

0
Ekstremni uvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji posljednjih su godina sve učestalija pojava. Izmjenjuju se sušne godine s godinama u kojima bilježimo suvišak oborina. U jednoj vegetaciji, tijekom nekoliko dana, ili čak tijekom svega nekoliko sati, padne velika količina oborina, a zatim uslijedi dugo razdoblje bez kiše, praćeno visokim temperaturama. Biljke su često izložene stresnim uvjetima, ponekad i nekoliko puta tijekom vegetacije.

Pir – kultura velikog potencijala

0
Pir, krupnik ili dinkl (Triticum aestivum spp. spelta), zdrava je žitarica koja obiluje proteinima. Iako se uzgajala od davnina, stvaranjem visokorodnih sorti žitarica, ova vrlo značajna vrsta gotovo je izčezla, te je održavana samo u bankama gena diljem svijeta. Međutim, počela se ponovno sijati 70.-ih godina 20. stoljeća, buđenjem ekološke svijesti stanovništva, i neophodnosti konzumiranja „zdrave“ hrane.

Gnojiva i sredstva za poboljšanje tla u ekološkoj proizvodnji

0
Povratak prirodnom načinu gospodarenja, uporabom organskih gnojiva biljnog i životinjskog podrijetla, tlu vraća plodnost i biološku aktivnost. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji nije dopuštena uporaba kemijskih sintetičkih gnojiva, te se plodnost i biološka aktivnost tla održava i povećava maksimalnim korištenjem rotacije usjeva (plodoreda), uporabom različitih biljnih i životinjskih ostataka kao gnojiva, sjetvom leguminoza i zelenom gnojidbom, mljevenim stijenama koje sadrže neophodne mikroelemente ishrane i primjenom različitih biodinamičkih pripravaka.

Kako koristiti soju na poljoprivrednom gospodarstvu?

0
Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, zasijala su proljetos ovu uljaricu. Radi velikog interesa za sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih količina odgovarajućih ranih sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su pojedina gospodarstva zasijala kasnije sorte od onih preporučenih.

Obrada tla i racionalizacija proizvodnje

0
Sve skuplja energija s jedne strane i potreba za proizvodnjom jeftinih ratarskih proizvoda s druge strane, doveli su do potrebe racionalizacije pojedinih elemenata u proizvodnji.

Prilog broja: Analizom tla do većih prinosa

0
Tlo je prirodna tvorevina ili rastresiti dio Zemljine kore, razvijeno u prostoru i vremenu pod utjecajem pedogenetskih procesa transformacije mineralne i organske tvari u različitim uvjetima litološke podloge – matičnog supstrata, reljefa, klime, živih organizama, vremena i utjecaja ljudske aktivnosti. Biljkama tlo služi kao izvor hraniva, vode, zraka, posredno topline, te kao medij za ukorjenjivanje. Tlo je temeljni resurs za proizvodnju hrane, zbog čega je prijeko potrebno poznavati svojstva tla da bi se ono moglo koristiti na trajno održivi način.

Prilog broja: Spremanje silaže

0
Diljem svijeta siliranje je rastući način konzerviranja krme. Pojednostavljeno, siliranje je pretvaranje svježe zelene voluminozne krme, koju ne možemo dugo čuvati, u kiselu, kojom možemo hraniti domaće životinje kroz cijelu sezonu hranidbe u štali. To se odvija pomoću anaerobnih bakterija koje normalno obitavaju na biljkama, a možemo ih dodati i aditivima. Ove bakterije kao hranu koriste biljne šećere (ugljikohidrate) i proizvode kiseline koja konzerviraju biljni materijal i tako nam omogućuju čuvanje i korištenje silaže na duže razdoblje. Sličnu stvar radimo i u domaćinstvu kad kiselimo kupus, paprike, krastavce...

Aktualno stanje ratarskih usjeva

0
U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo promjena vremenskih uvjeta koji izazivaju različito stanje ratarskih usjeva pojedinih godina, stoga je svaka proizvodna godina specifična sama za sebe i kao takvu je treba sagledavati.

Prihrana okopavina

0
Prihrana je samo jedan segment u gnojidbi okopavina, kultura sijanih ili sađenih na širi međuredni razmak. Najznačajnije okopavine u našim proizvodnim uvjetima su kukuruz, krumpir, soja, suncokret i šećerna repa. Iako je prihrana redovita mjera, ona mora biti usklađena sa cjelovitom gnojidbom. To znači da bi trebalo poznavati tip tla, opskrbljenost tla osnovnim hranivima, pH vrijednost tla, sadržaj humusa, klimatske prilike, te genetski potencijal sorte ili hibrida.

Svođenje računa za uzgoj kukuruza

0
Svođenje računa za proteklu godinu u poljoprivredi se uglavnom odnosi na klimu i novac. Pojednostavljeno, to pak znači da je 2014. u prvom redu bila ekstremno kišna, ali i “suha” kada je o kunama u seljačkom džepu riječ.

Žuta hrđa ponovno napada

U našem podneblju na pšenici se pojavljuju tri hrđe - crna, smeđa i žuta hrđa. Crna hrđa (Puccinia graminis), poznata od starogrčkih i rimskih vremena i stoljećima je bila najčešća bolest pšenice. Posljednjih tridesetak godina gotovo da je izčeznula u Hrvatskoj, pa je na pšenici najčešće prisutna smeđa hrđa (Puccinia recondita), a u 2014. godini zabilježene su značajne štete od žute hrđe (Puccinia striiformis).

Integrirano suzbijanje korova

0
Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu?

0
Pravilno određena količina sjemena za sjetvu prvi je korak ostvarenju željenog sklopa odnosno broja biljaka po hektaru. Da bi izračunali količinu sjemena potrebno je poznavati klijavost, čistoću, masu 1000 sjemenki, te optimalnu gustoću sjetve za određenu sortu ili hibrid.

Naši napasni korovi

0
U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Kako održati plodnost tla?

0
U poljoprivrednoj proizvodnji se plodnost tla uvjetno definira kao njegova sposobnost da osigura biljci sve potrebe za hranivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom odnosno sve čimbenike koji su neophodni za normalan rast i razvoj uzgajanog usjeva.

Presijavanje kukuruza

0
Svako polje kukuruza nakon nicanja treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku o tome da li presijavati kukuruz ili ne.