Dan polja pivarskog ječma održan u Novoj Gradiški
Pred više od 400 uzvanika, tvrtka Axereal Croatia održala je Dan polja pivarskog ječma. Bila je to prilika za utvrđivanje kvalitete Axerealovog asortimana, obilazak pokusnih polja, razmjenu iskustava, ali i dugo željeno druženje.
-Hvala Vam...
Zašto treba zaorati slamu i kukuruzovinu?
Kad se od biološkog priroda nadzem nog dijela biljke odvoji zrno, ostaju ostaci kulture koji se uklanjaju na nekoliko na čina. Mogu se prodati na tržištu, upotrijebiti kao stočna hrana ili prostirka. Ako za to nema potrebe ili mogućnosti, masa ostaje na površini kao višak pa se ona može unijeti u tlo. Ovdje je pretežno riječ o slami i kukuruzovini.
Mikotoksini – koji uvjeti pogoduju njihovoj pojavi?
Promjenjivo vrijeme te suša diljem Europe tijekom vegetacijske sezone 2021. godine izravno su utjecali na prisutnost plijesni i mikotoksina u žitaricama i krmivima. Mikotoksini, koje proizvode određene vrste plijesni, zabrinjavaju farmere jer utječu na...
Smanjena sjemenska proizvodnja žitarica i povrća
U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog
bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je
Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja
sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31
tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom
razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na
78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo
ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.
Proizvodnja kukuruza najbolja u zadnjih 10 godina
U Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini. Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina jer smo zadnji put rekordnu proizvodnju imali...
Kako koristiti soju na poljoprivrednom gospodarstvu?
Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja
prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna
gospodarstva koja nisu do
sada sijala soju, zasijala su proljetos
ovu uljaricu. Radi velikog interesa za
sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih
količina odgovarajućih ranih
sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su
pojedina gospodarstva zasijala kasnije
sorte od onih preporučenih.
Prva prihrana ozimina
Približavaju se optimalni rokovi za prve prihrane ozimina. Kod ozimih žitarica – ozima pšenica, ozimi ječam, raž, tritikale (pšenoraž), ozima zob, prvu je prihranu potrebno izvršiti što je ranije moguće kada to vremenske prilike...
Zašto uzgajati konoplju?
Stranice u tiskanom izdanju: 19 - 20
Konoplja je naša narodna, nacionalna,
domicilna biljka, utkana u
tradiciju i kulturu, naših seljačkih i
obiteljskih gospodarstava. Svjedoci
smo povratku konoplje na hrvatska
polja, održivim konopljinim gospodarstvom,
koja svojim potencijalima,
otvara brojne mogućnosti korištenja
cijele...
Heljda se vraća na oranice
Heljda (Fagopyrum esculentum
Moench) botanički pripada
porodici dvornika (Polygonaceae),
ali se svrstava u žitarice
zbog sličnosti u kemijskom sastavu
ploda (zrna) i načinu korištenja.
Radi relativno niskih
prinosa u odnosu na žitarice,
sjetva heljde je manje isplativa
u glavnom roku sjetve. Budući
da heljda ima kratku vegetaciju,
može se sijati u naknadnom
i postrnom roku sjetve.
Osnovna gnojidba ozimih žitarica
U uvjetima intenzivne proizvodnje
žitarica traže se visoki i kvalitetni
prinosi uz racionalnu gnojidbu.
Kad se primjeni odgovarajuća
agrotehnika i zaštita od štetočinja,
do izražaja dolazi odgovarajuća
i učinkovita uporaba gnojiva kao
jedino sredstvo za povećanje prinosa.
Za ostvarenje visokih prinosa
potrebno je poznavati potrebe
biljaka za hranivima, stanje hraniva
u tlu, te klimatske uvjete tijekom
vegetacije.
Mikoriza – korisni odnosi između mikroorganizama i biljaka
Priroda koja nas okružuje, sav životinjski i biljni svijet, ne sastoji se samo od okom vidljivih stvari. Dvije trećine od svih živi organizama na Zemlji nije moguće vidjeti prostim okom već samo uporabom mikroskopa...
Predsjetvena i startna gnojidba okopavina
Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine, a najznačajnije su: kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir. Potrebe ovih kultura za hranivima ovise prvenstveno o...
Druga prihrana pšenice i uljane repice
Klimatski uvjeti i sve dulji dani daju naslutiti kako nam uskoro slijedi intenzivan proljetni rast ozime pšenice i uljane repice. Da bi se povećao sadržaj dostupnih hraniva u tlu, koje će usjevi iskoristiti za...
Stresna godina i zaostajanje rasta kukuruza
Neuobičajeno niske temperature (tla i zraka) tijekom mjeseca travnja i svibnja uzrokovale su kašnjenje sjetve radi suviše vlažnog tla, a zatim zaostajanje u rastu i razvoju biljaka kukuruza.
Naime, rast i razvoj biljaka ovisi o...
Pirevi – pogodni za ekološku proizvodnju
Pirevi su prve kultivirane vrste strnih žitarica koje je ljudska civilizacija uzgajala za svoju prehranu. Pod pirevima podrazumijevamo više vrsta žitarica, čije je zrno nakon žetve još uvijek obavijeno pljevicama.
Prihrane ozimih žitarica i uljane repice
U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.