fbpx
8.3 C
Zagreb
Četvrtak, 25 travnja, 2024

Ratarstvo

dan polja pivarskog ječma axereal

Dan polja pivarskog ječma održan u Novoj Gradiški

0
Pred više od 400 uzvanika, tvrtka Axereal Croatia održala je Dan polja pivarskog ječma. Bila je to prilika za utvrđivanje kvalitete Axerealovog asortimana, obilazak pokusnih polja, razmjenu iskustava, ali i dugo željeno druženje. -Hvala Vam...
zaoravanje slame i kukuruzovine

Zašto treba zaorati slamu i kukuruzovinu?

0
Kad se od biološkog priroda nadzem nog dijela biljke odvoji zrno, ostaju ostaci kulture koji se uklanjaju na nekoliko na čina. Mogu se prodati na tržištu, upotrijebiti kao stočna hrana ili prostirka. Ako za to nema potrebe ili mogućnosti, masa ostaje na površini kao višak pa se ona može unijeti u tlo. Ovdje je pretežno riječ o slami i kukuruzovini.
mikotoksini u hrani aflatoksini

Mikotoksini – koji uvjeti pogoduju njihovoj pojavi?

0
Promjenjivo vrijeme te suša diljem Europe tijekom vegetacijske sezone 2021. godine izravno su utjecali na prisutnost plijesni i mikotoksina u žitaricama i krmivima. Mikotoksini, koje proizvode određene vrste plijesni, zabrinjavaju farmere jer utječu na...

Smanjena sjemenska proizvodnja žitarica i povrća

0
U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Proizvodnja kukuruza najbolja u zadnjih 10 godina

0
U Hrvatskoj će u 2020. godini biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini. Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina jer smo zadnji put rekordnu proizvodnju imali...

Kako koristiti soju na poljoprivrednom gospodarstvu?

0
Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, zasijala su proljetos ovu uljaricu. Radi velikog interesa za sjetvu soje, na tržištu nije bilo dovoljnih količina odgovarajućih ranih sorti ( 000- 0 ) pogodnih za sjetvu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te su pojedina gospodarstva zasijala kasnije sorte od onih preporučenih.

Prva prihrana ozimina

0
Približavaju se optimalni rokovi za prve prihrane ozimina. Kod ozimih žitarica – ozima pšenica, ozimi ječam, raž, tritikale (pšenoraž), ozima zob, prvu je prihranu potrebno izvršiti što je ranije moguće kada to vremenske prilike...

Zašto uzgajati konoplju?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 19 - 20 Konoplja je naša narodna, nacionalna, domicilna biljka, utkana u tradiciju i kulturu, naših seljačkih i obiteljskih gospodarstava. Svjedoci smo povratku konoplje na hrvatska polja, održivim konopljinim gospodarstvom, koja svojim potencijalima, otvara brojne mogućnosti korištenja cijele...

Heljda se vraća na oranice

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Osnovna gnojidba ozimih žitarica

0
U uvjetima intenzivne proizvodnje žitarica traže se visoki i kvalitetni prinosi uz racionalnu gnojidbu. Kad se primjeni odgovarajuća agrotehnika i zaštita od štetočinja, do izražaja dolazi odgovarajuća i učinkovita uporaba gnojiva kao jedino sredstvo za povećanje prinosa. Za ostvarenje visokih prinosa potrebno je poznavati potrebe biljaka za hranivima, stanje hraniva u tlu, te klimatske uvjete tijekom vegetacije.
mikoriza simbioza

Mikoriza – korisni odnosi između mikroorganizama i biljaka

0
Priroda koja nas okružuje, sav životinjski i biljni svijet, ne sastoji se samo od okom vidljivih stvari. Dvije trećine od svih živi organizama na Zemlji nije moguće vidjeti prostim okom već samo uporabom mikroskopa...

Predsjetvena i startna gnojidba okopavina

0
Poljoprivredne kulture koje sijemo ili sadimo na šire međuredne razmake u proljetnom razdoblju ubrajamo u okopavine, a najznačajnije su: kukuruz, šećerna repa, soja, suncokret i krumpir. Potrebe ovih kultura za hranivima ovise prvenstveno o...

Druga prihrana pšenice i uljane repice

0
Klimatski uvjeti i sve dulji dani daju naslutiti kako nam uskoro slijedi intenzivan proljetni rast ozime pšenice i uljane repice. Da bi se povećao sadržaj dostupnih hraniva u tlu, koje će usjevi iskoristiti za...
zaostajanje kukuruza u rastu i razvoju

Stresna godina i zaostajanje rasta kukuruza

Neuobičajeno niske temperature (tla i zraka) tijekom mjeseca travnja i svibnja uzrokovale su kašnjenje sjetve radi suviše vlažnog tla, a zatim zaostajanje u rastu i razvoju biljaka kukuruza. Naime, rast i razvoj biljaka ovisi o...

Pirevi – pogodni za ekološku proizvodnju

0
Pirevi su prve kultivirane vrste strnih žitarica koje je ljudska civilizacija uzgajala za svoju prehranu. Pod pirevima podrazumijevamo više vrsta žitarica, čije je zrno nakon žetve još uvijek obavijeno pljevicama.

Prihrane ozimih žitarica i uljane repice

0
U ishrani ozimih žitarica i uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva kao što su dušik, fosfor, kalij i sumpor kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva, fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. Dok se manje količine dušika i sumpora unose u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta.