Stočarstvo Peradarstvo

Otvorena Banka gena domaćih životinja

0
Broj pasmina domaćih životinja globalno se smanjuje posljednjih desetljeća. Mnoge pasmine već su postale ugrožene, a neke su u tom razdoblju i izumrle.

Stolisnik – hrana i lijek za perad

0
Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Prilog broja: Mesne pasmine goveda

0
Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.

Inkubacija jaja

0
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.

Proljetna paša koza

0
Nepoznavanje metabolizma u koza, početno nestrpljivo, naglo, kako narod kaže „ozelenjavanje“ novorođenih i njihovih majki, nestručna prva mužnja, čimbenici su propusta s gotovo trajnim negativnim posljedicama
OPG Mario Krog

Težak je put prema uspješnom gospodarstvu – OPG Mario Krog

0
Težak je put prema uspješnom gospodarstvu, a to najbolje zna Mario Krog, mladi proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina iz Zagorja. Svoje koze i kravu drži u slobodnom uzgoju na farmi u Gornjoj...

Najveća mliječna farma u Europi u Ivankovu

0
Stranice u tiskanom izdanju: 79 - 80 Osatina grupa osnovana je 1993. godine na području Đakovštine, sa samo tri djelatnika u sjemenari, a danas ima 1100 zaposlenih i najveći je...

Cijepite goveda, spriječite veliku gospodarsku štetu!

0
Bolest kvrgave kože, nodularni dermatitis, virusna je zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent. Bolest se ne može liječiti lijekovima, već je jedini vid zaštite preventivno cijepljenje i održavanje higijene prostora uništavanjem insekata , muha i komaraca, koji su prenositelji ove vrlo opasne i zarazne bolesti.

Afrička svinjska kuga – najveća prijetnja hrvatskom svinjogojstvu

0
Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom, jer je tijekom...
rajakovic

Tko je šampion 27. Državne stočarske izložbe?

0
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji sa Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača organizirala je 27. Državnu stočarsku izložbu simentalske pasmine goveda. Privukla je čak 212 uzgajivača koji su pokazali više od...

Prilog broja: Uzgoj magaraca – posao ili hobi

0
Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.

Znate li što su hibridne svinje?

0
Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka

0
Stranice u tiskanom izdanju: 41 - 53 Zbog svoje iznimno velike nutritivne vrijednosti, ovčje i kozje mlijeko (ili tzv. mlijeko malih preživača) sve više dobivaju na popularnosti u nekim...
hranidba peradi

Prilog broja: Hranidba peradi

0
Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

Afrička svinjska kuga pred vratima Hrvatske

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.
ljetne vrućine životinje

Ljetne vrućine – utjecaj na domaće životinje

0
Stranice u tiskanom izdanju: 70 - 71 Ljetne vrućine, posljednih nekoliko godina u razdoblju uočljivih klimatskih promjena s pojavom dugih vrućih ljeta, štetno djeluju kako na ljude tako i...