Stočarstvo Peradarstvo

Prilog broja: Uzgoj purana, pataka i gusaka

U Hrvatskoj je peradarska proizvodnja uglavnom organizirana u velikim proizvodnim jedinicama, a tek manji dio proizvodnje se odvija u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, iako postoji duga tradicija peradarske proizvodnje u našoj zemlji u kojoj su registrirane dvije izvorne pasmine, kokoš hrvatica i zagorski puran.

Stolisnik – hrana i lijek za perad

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Prilog broja: Odabir i uzgoj ovaca i koza u Hrvatskoj

Ovčarstvo i kozarstvo su važne grane stočarstva u mnogim zemljama, osobito u područjima gdje su, zbog specifičnih geografskih, pedoloških i klimatskih uvjeta (krševita područja oskudne vegetacije s malo vode) slabije mogućnosti organizacije ratarske proizvodnje te uzgoja drugih vrsta domaćih životinja, osobito krupnije stoke.

Afrička svinjska kuga pred vratima Hrvatske

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.

Sustavno i trajno suzbijanje muha

Prema istraživanju znanstvenika Heinrich-Heine Univerziteta iz Dusseldorfa, muhe još uvijek moramo smatrati najučestalijim prijenosnicima svekolikih opasnih bolesti ljudi i životinja. Nedvojbeno je dokazano da nekontrolirani broj muha na gospodarstvu, posebno u štali, ljeti, može umanjiti kod velikih i malih preživača mliječnost do 50 %.

Održivost mliječnih farmi – tov kao opcija

Danas mliječne farme djeluju u vrlo promjenjivom okruženju, pod fizičkim i tržišnim utjecajima. Poljoprivrednici stoga trebaju implementirati nove tehnologije i prakse koje su u skladu s njihovim ciljevima, kako bi se prilagodili promjenama, kao npr. izbor različitih sorti krmnih kultura ili navodnjavanje kao prilagodba promjenama klime.

Prilog broja: Oprema na farmi

Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.

Ulaganje u ekološko kozarstvo i ovčarstvo

Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Prodaja mesa i jaja izvornih pasmina peradi

U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Znate li što su hibridne svinje?

Uzgojni programi u svinjogojstvu podrazumijevaju skup postupaka koje za cilj imaju postizanje određenog uzgojnog cilja koji je uvjetovan zahtjevima tržišta i postizanjem ekonomične proizvodnje. Tako su najčešći uzgojni ciljevi vezani uz poboljšanje proizvodnih svojstava (npr. visoki dnevni prirast, visoka mesnatost), plodnosti svinja (npr. veličina legla) ili kakvoće mesa.

Serama – najmanja kokoš na svijetu

Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.
hranidba peradi

Prilog broja: Hranidba peradi

Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

Ptičja gripa – visokopatogena influenca ptica

Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Čišćenje na farmi

Čišćenje objekata za stoku i preventivno održavanje higijene na farmi važna je zoohigijenska mjera. Prvenstveno djeluje preventivno na smanjivanje broja mikroorganizama. Podrazumjeva svakodnevno uklanjanje stajskog gnoja, gnojovke, te ostatke prostirke i sijena. Dezinfekcija štale kemijskim sredstvima znatno umanjuje pojavnost bolesti (mastitis).

Prilog broja: Uzgoj svinja za preradu u domaće proizvode

U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.

Štetnost pljesnive hrane za proizvodnost i zdravlje ljudi

Kišno i vlažno vrijeme vrlo pogoduje razvoju plijesni (gljivica) na poljoprivrednim kulturama. Štetnost na proizvodnost životinja imaju otrovi (mikotoksini) koje gljivice proizvode. Bolesti prouzročene mikotoksinima su mikotoksikoze.