Stočarstvo Peradarstvo

Kritične točke u hranidbi preživača

Stranice u tiskanom izdanju: 87 Tvrtka Alltech svake godine organizira stručne seminare za proizvođače u govedarstvu na kojima predavači i vrsni stručnjaci iz inozemstva okupljenim proizvođačima prenose svoja iskustva kako bi njihova...

Uzgoj banijske šare se isplati

Banijska šara je odnedavno treća priznata hrvatska autohtona pasmina svinja. Autohtone pasmine koje u pravilu imaju slabija proizvodna svojstva (dnevni prirast, mesnatost, plodnost) od suvremenih pasmina i hibrida, najbolje se mogu održati i očuvati kroz programe planskog uzgoja i proizvodnje svinja za preradu u proizvode s dodanom vrijednošću.

Prilog broja: Krmiva u hranidbi domaćih životinja

Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)

Stolisnik – hrana i lijek za perad

Tradicijska hranidba mlade peradi nezamisliva je bez koprive i stolisnika. U starim knjigama o ljekovitom bilju stolisnik se spominje kao drevni lijek koji se koristi u obliku čajeva ili svježega soka za jačanje probavnog trakta i poticanje teka, za zaustavljanje unutarnjih i vanjskih krvarenja (hemostatična i antiseptična svojstva), protiv malarije, crijevnih parazita, bolesti žuči, jetre i bubrega, te drugih tegoba. Usto stolisnik spada u najzdravija stočna krmiva.

Otvorena Banka gena domaćih životinja

Broj pasmina domaćih životinja globalno se smanjuje posljednjih desetljeća. Mnoge pasmine već su postale ugrožene, a neke su u tom razdoblju i izumrle.

Kokoš hrvatica – hrvatska izvorna pasmina peradi

U redakciju Gospodarskog lista došlo je više upita naših pretplatnika o uzgoju i držanju kokoši hrvatice, stoga donosimo članak o ovoj izvornoj hrvatskoj pasmini.

Prodaja mesa i jaja izvornih pasmina peradi

U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Prilog broja: Uzgoj svinja za preradu u domaće proizvode

U Hrvatskoj se tradicionalno troši mnogo svinjskog mesa, od čega se značajan dio prerađuje i konzumira u obliku različitih prerađevina, poglavito kobasičarskih i suhomesnatih proizvoda. Uz širok asortiman proizvoda iz mesno-prerađivačke industrije, posebno traženi tržni segment čine tzv. „domaći“ proizvodi nastali tradicionalnom preradom mesa svinja na seoskim gospodarstvima. Neki od njih su poznate gastronomske delicije poput slavonskog kulena (kulina), kulenovih seka, pršuta, kobasica i ostalog.

Držanje i hranidba ovaca

Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.

Afrička svinjska kuga pred vratima Hrvatske

Afrička svinjska kuga (ASK) je kontaktna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja, koja zbog visokog broja oboljelih u zaraženom stadu i obveze njihovog usmrćivanja predstavlja jednu od najznačajnijih bolesti svinja. Bolest nije opasna za ljude ni za druge životinje, a po prvi puta je dijagnosticirana 1910. godine u Keniji. Na europskom se tlu pojavila 1957. godine u Portugalu.

Kad i gdje krenuti s ekstenzivnim govedarstvom?

Govedarska proizvodnja po svojoj naravi treba biti raznovrsna te može biti isplativa u gotovo svim agrookolišnim uvjetima. Naravno, tehnologija proizvodnje treba biti usklađena s područjem u kojem se odvija te tržištem (potrebama potrošača ili druge gospodarske grane).

Uzgoj kunića za dodatni dohodak

Proizvodnja i potrošnja mesa kunića na prostorima bivše države u odnosu na druga mesa nikada nije bila značajnija. Na kunićarstvo se gledalo prvenstveno kao na hobby proizvodnju, a potrošnja je bila prigodničarska ili se preporučala osobama s određenim oboljenjima ili poremećajima.

Povijest stočarstva Hrvatske

Od ovog broja objavljivat ćemo članke o povijesti stočarstva Hrvatske, počevši od 1918. g.

Ulaganje u ekološko kozarstvo i ovčarstvo

Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Afrička svinjska kuga – najveća prijetnja hrvatskom svinjogojstvu

Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom, jer je tijekom...

Bakar i jod u hranidbi koza

Austrijski, njemački i švicarski proizvođači dodatnih krmiva i blokova za lizanje namjenjenih za koze, reagiraju promtno. Na tržištu tih zemalja pelet, blokovi za lizanje, smjese za lizanje namijenjen kozama sadrži bakar. Proizvode se i tablete za davanje kozama na usta cink + bakar. Na europskom tržištu ima dvije vrste blokova za lizanje, za koze u laktaciji i za koze u bređosti.