Stočarstvo Peradarstvo

Prilog broja: Krmiva u hranidbi domaćih životinja

0
Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)

Cijepite goveda, spriječite veliku gospodarsku štetu!

0
Bolest kvrgave kože, nodularni dermatitis, virusna je zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent. Bolest se ne može liječiti lijekovima, već je jedini vid zaštite preventivno cijepljenje i održavanje higijene prostora uništavanjem insekata , muha i komaraca, koji su prenositelji ove vrlo opasne i zarazne bolesti.

Suzbijanje muha na gospodarstvima

0
Dolaskom toplijeg vremena pojavili su se i naši stalni pratitelji - muhe, a s njima i ponovna borba i nevolje kao i mukotrpno suzbijanje. Muhe su jedna od glavnih molestantskih vrsta u svijetu, bilo u urbanim ili ruralnim sredinama.

Proljetna paša koza

0
Nepoznavanje metabolizma u koza, početno nestrpljivo, naglo, kako narod kaže „ozelenjavanje“ novorođenih i njihovih majki, nestručna prva mužnja, čimbenici su propusta s gotovo trajnim negativnim posljedicama

Inkubacija jaja

0
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.

Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa

0
Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.

Određivanje kakvoće svinjskih trupova

0
Ekonomski rezultati u tovu svinja ovise o nizu čimbenika, među kojima su najvažniji konzumacija hrane i konverzija (utrošak hrane za kg prirasta), visina dnevnog prirasta, duljina trajanja tova te udio mišićnog tkiva u trupu tovljenika. Intenzivnim uzgojno-selekcijskim radom u svinjogojstvu tijekom proteklih nekoliko desetljeća ostvarene su značajne promjene u sastavu svinjskog trupa, koje su rezultirale povećanom mesnatošću polovica i manjim sadržajem pripadajućeg masnog tkiva kod svježeg mesa za rasjek i prerađevina.

Prilog broja: Mesne pasmine goveda

0
Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.

Prilog broja: Uzgoj magaraca – posao ili hobi

0
Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.

Rano odvajanje janjadi i jaradi – preduvjet veće dohodovnosti u proizvodnji

0
Tehnologija proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, sve donedavno, nije se znatnije razlikovala od one namijenjene proizvodnji mesa.

Bakar i jod u hranidbi koza

0
Austrijski, njemački i švicarski proizvođači dodatnih krmiva i blokova za lizanje namjenjenih za koze, reagiraju promtno. Na tržištu tih zemalja pelet, blokovi za lizanje, smjese za lizanje namijenjen kozama sadrži bakar. Proizvode se i tablete za davanje kozama na usta cink + bakar. Na europskom tržištu ima dvije vrste blokova za lizanje, za koze u laktaciji i za koze u bređosti.

Držanje i hranidba ovaca

0
Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.