fbpx
6.2 C
Zagreb
Četvrtak, 25 travnja, 2024

Vinogradarstvo

Sunčana palež i kisela trulež grožđa

0
Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.
suzbijanej američkog cvrčka američki cvrčak

Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka

0
Početkom i sredinom 1990-ih godina, bez praćenja populacije leptira grožđanih moljaca, većina je međimurskih vinogradara poduzimala šest do sedam primjena insekticida radi suzbijanja tri generacije ličinki koje su oštećivale cvjetne organe i bobice grozda. Sustavnim...
karbonska amceracija

Karbonska maceracija

Karbonska maceracija je tehnika proizvodnje crnog vina koja u prvoj fazi podrazumijeva fermentaciju grozdova u potpuno anaerobnim uvjetima (bez kisika) kako bi se proizvela svježa, intenzivno voćna crna vina s niskim sadržajem tanina. Za karbonsku...
dani destilata

Uspješno održani Dani destilata u središnjoj Istri

0
Prvog vikenda u prosincu središnja Istra bila je epicentar jedinstvene manifestacije "Central Istria Spirits Days – Dani destilata u središnjoj Istri", koji su upriličili posjetiteljima nezaboravno iskustvo kušanja vrhunskih destilata i sudjelovanje u postupku...

OPG Najman – od hobija do ozbiljnog vinarskog biznisa

0
OPG Najman je prošao put od hobija do vrhunskog biznisa. Bračni par Štefica i Dragutin Najman na pitomom brežuljku iznad Varaždinskih Toplica 1983. godine kupili su zemljište klijeti i vinogradom kako bi iz stana...
festival graševina

Život je prekratak da bi se pile loše graševine!

0
Slikoviti kutjevački dvorac početkom lipnja vrvio je vinskim entuzijastima jer se održavao dugo očekivani Festival graševine. U dvorcu Kutjevo održalo se i prvo međunarodno natjecanje posvećeno graševini pod nazivom GROW du Monde gdje je bilo...

Koliko naši vinogradari i vinari koriste „Vinsku omotnicu“?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 63 Početkom godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. „Vinska omotnica“, za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Kako bi se sredstva predviđena Programom...

Uzroci loših promjena na grožđu

0
Za razliku od izrazito suhe i vruće 2003., protekle 2004. i ova vinogradarske proizvodne sezone obilovale su oborinama i neuobičajeno niskim noćnim temperaturama u prvom dijelu vegetacije (potkraj travnja i tijekom većeg dijela svibnja). Izmjena toploga, sunčanoga i sparnoga meteorološkog razdoblja s osvježavajućim ljetnim ciklonama, koje obilnim pljuskovima donose niže prosječne temperature zraka, pogoduje najopasnijim gljivičnim bolestima vinove loze - plamenjači i pepelnici.

Tehnološka i fenolna zrelost grožđa

0
Zrelost grožđa prati se na temelju povećanja šećera i smanjenja kiselina. Kada pri kraju praćenja povećanje šećera stagnira dva dana a sadržaj kiselina se smanjuje, trenutak je berbe pa u tom slučaju govorimo o TEHNOLOŠKOJ ZRELOSTI GROŽĐA. Međutim, za berbu crnog (crvenoga) grožđa važno bi bilo pratiti obogaćivanje grožđa fenolnim tvarima.
ljetne bolesti grožđa

Ljetne bolesti uništavaju nezaštićeno grožđe

0
Mnoga hrvatska vinogorja bilježe u 2023. sezoni značajna meteorološka odstupanja od mnogogodišnjih prosjeka. To od vinogradara zahtjeva dodano znanje i iskustva pri očuvanju željenog zdravstvenog stanja grožđa. Od početka travnja do sredine mjeseca srpnja 2023....
šampion sabatine mandica erceg

Trnovit put šampiona

0
Noć proglašenja pobjednika Sabatine 2023. godine, zauvijek će ostati urezana u sjećanje Mandice Erceg, rukovoditeljice proizvodnje u šibenskom Vinoplodu koja nije krila zadovoljstvo laskavom titulom. Otkrila nam je kako je taj uspjeh kruna njene...
berba grožđa fortenova

U tijeku je berba grožđa u vinogradima kompanija Fortenova grupe

0
U vinogradima Agrolagune, Belja i Vupika na ukupno 1.300 hektara zemljišta, u tijeku je berba grožđa koja je krenula desetak dana kasnije u odnosu na prethodne godine zbog ovogodišnjih vremenskih neprilika. U Belju je...

Održan 1. CroVin, središnji stručni skup vinogradara i vinara

0
CRO-VIN - 1. Središnji stručni skup za vinogradare i vinare u Svetom Martinu na Muri 3. i 4. svibnja okupio je velik broj vinogradara i vinara iz Hrvatske, stručnjaka, predavača i izlagača, ali i inozemnih gostiju. Organizatori skupa, Gospodarski list i tvrtka Infomart Zagreb, uz suorganizatore Veleučilište u Požegi, Udrugu Hortus Croatiae, tvrtke Fitopromet i Pa-vin, omogućili su sudionicima da razmjene iskustva i saznaju aktualnosti iz sektora vinogradarstva i vinarstva.

Varaždinska županija – nova vrhunska vinska regija

0
Nova vrhunska vinska regija nalazi nalazi u Varaždinskoj županiji, regiji modernih, svježih vina niskih alkohola. Vina kreirana s puno strasti i ljubavi 11 vinarija iz varaždinskog i ludbreškog vinogorja su na 17. Decanter World...

Regent – sorta vinove loze otporna na gljivične bolesti

0
Regent je jedna od rijetkih otpornih sorata dobivena međuvrsnim križanjem čije ime danas poznaje sve više proizvođača i potrošača vina, a osobito u Njemačkoj, zemlji njezina podrijetla. Regent je 1967. godine stvorio prof. Gerhard Alleweldt, čuveni oplemenjivač i vrsni znanstvenik koji je u svom plodnom radnom vijeku, vezanom uglavnom uz Institut za oplemenjivanje vinove loze u Geilweilerhofu u Njemačkoj, stvorio veći broj otpornih sorata.

Klonska selekcija vinove loze

0
Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sjemenke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit. Kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.