Vinogradarstvo

Poštovani pretplatnici! Čast nam je i zadovoljstvo što vam na stranicama Gospodarskog lista u svakom broju pružamo brojne stručne savjete i razne preporuke kako biste...

Prosecco Days – susret talijanskih proizvođača vina i ljubitelja mjehurića, održani su sredinom listopada u zagrebačkom hotelu Dubrovnik. Dvadeset talijanskih proizvođača Prosecca DOC predstavilo...

APPRRR je objavila 5. ožujka 2025. ispravak Javnog natječaja za podnošenje zahtjeva za potporu iz sektora vina unutar Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike Republike...

Miljenko Brigljević iz Velike Gorice bio je već iskusni destiler jer je obiteljsku destileriju Brigljević osnovao još 2002. godine, kad je, nakon što je...

Vinova loza (Vitis vinifera L.) je vrsta širokog areala rasprostranjenosti i jedna od najuzgajanijih voćnih vrsta u svijetu. Iz Europe i zapne Azije, odakle...

Premda je na vinovoj lozi poznato osamdesetak različitih uzročnika bolesti, pri godišnjem programu zaštite najviše pažnje posvećujemo suzbijanju dvije ekonomski najznačajnije: plamenjače (Plasmopara viticola)...

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

Zelena rezidba vinove loze skup je mjera koje se provode tijekom vegetacije kako bi se osigurao pravilan rast i visoka kvaliteta grožđa. Obuhvaća postupke...

Prvog vikenda u prosincu središnja Istra bila je epicentar jedinstvene manifestacije "Central Istria Spirits Days – Dani destilata u središnjoj Istri", koji su upriličili...

U našoj zemlji, posebice u Dalmaciji, Istri i na otocima, postoji duga tradicija u proizvodnji rakije travarice, jakog alkoholnog pića koje se dobiva aromatiziranjem...

U Zagrebu je nedavno za grupu stručnjaka s područja enologije, somelijerstva, vinske publicistike i marketinga održano kušanje vina od Plavca maloga uzgajanoga na najboljim...

Nakon katastrofalnih šteta od mraza u vinogradima i pod pretpostavkom da će nakon berbe 2016. doći do manjka vina, postojeće zalihe će sigurno dobro doći.

Vinarija Trdenić iz Popovače nalazi se 50 km od Zagreba. Vinarija koju vode braća Tomislav i Krešimir, najveća je moslavačka vinarija. Trdenići više od...

LAG Istočna Istra objedinjuje područje od pet jedinica lokalne samouprave na području Istarske županije. Točnije, područje Grada Labina, Općine Kršan, Pićan, Raša i Sveta...

Vinograd je dugogodišnji nasad koji bi se morao rentabilno koristiti najmanje 25 godina, u primorskim krajevima i desetak godina više. Stoga su poslovi od same pripreme terena do sadnje i njege u prvim godinama uzgoja od osobita značaja.

Na temelju Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03) donesen je Pravilnik o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 121/05; 53/06 i 26/11) koji definira i regulira proizvodnju octa. Posljednja izmjena i dopuna Pravilnika donijeta je u Narodnim novinama broj 26/11. Kako je ta izmjena objavljena u Narodnim novinama 2. 3. 2011. godine, ona je stupila na snagu te su proizvođači dužni poštivati sve do sada propisane odredbe. Što regulira ovaj Pravilnik? Na prvom mjestu daje definicije proizvoda čiju proizvodnju regulira. Pravilnik „poznaje“ sljedeće proizvode: vinski ocat, kvasina, balzamski ocat, voćni ocat, aromatizirani ocat, vino za proizvodnju octa i voćno vino za proizvodnju voćnog octa. Da bi proizvođač mogao započeti proizvodnju mora ispuniti neke uvjete.