Vinogradarstvo

Izložba vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini jedinstvena je manifestacija s bogatom tradicijom (više od pola stoljeća) i velikim interesom izlagača.  U sklopu izložbe koja se posljednih godina održava početkom lipnja, dodjeljuju se...

Proizvodnja domaćih vina nerijetko zna završiti nekom manom vina budući da je sam proces proizvodnje vina složen i zahtjevan. Sve je veći broj vinogradarsko - vinarskih udruga „malih vinara“ koji se vinogradarstvom bave iz...

Proizvodnju vina u prošlim desetljećima obilježila su bogata, ekstraktna vina, intenzivne boje. Dobivanje takvih vina podrazumijeva visoku koncentraciju polifenola koji se ekstrahiraju iz potpuno dozrelog grožđa. Potpuno zrelo ili čak prezrelo grožđe najčešće daje i jako alkoholno vino. Tako je dokazano da je u tom razdoblju porasla i prosječna alkoholna jakost vina.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Regent je jedna od rijetkih otpornih sorata dobivena međuvrsnim križanjem čije ime danas poznaje sve više proizvođača i potrošača vina, a osobito u Njemačkoj, zemlji njezina podrijetla. Regent je 1967. godine stvorio prof. Gerhard Alleweldt, čuveni oplemenjivač i vrsni znanstvenik koji je u svom plodnom radnom vijeku, vezanom uglavnom uz Institut za oplemenjivanje vinove loze u Geilweilerhofu u Njemačkoj, stvorio veći broj otpornih sorata.

-Ovo je tek prvi korak. Predstoji nam još puno posla na revitalizaciji autohtonog prošeka. Treba  povećati i unaprijediti proizvodnju i ovaj naš biser tradicije zaštititi na razini Europske unije, rekao nam je Stjepan Vučemilović,...

Započeo je Izbor Vinske Dame i Vinskog Gospodina hrvatske vinske scene za 2021. godinu. Izbor se odvija putem javne ankete do kraja srpnja na linku: https://get4u.hr/lifestyle/3420-izaberite-vinsku-damu-i-vinskog-gospodina-hrvatske-vinske-scene-2021 Vinari privlače pažnju javnosti, a posljedica toga je, naravno,...

Pjenušavo vino proizvodili su pa u njemu i uživali još stari Rimljani, o čemu govori rimski pjesnik zlatnog Augustova doba Virgilije. Osim tog spomena pjenušavog vina, nađene su prilikom arheoloških iskapanja čaše koje podsjećaju na današnje.

Najčešći uzgojni oblici vinove loze u vinogradima kontinentalne Hrvatske su Guyot i modifikacije različitih tipova oblika Kordonac. Ovi potonji, najčešći su kod stolnih i crnih kultivara, a osobito kod sorata s krupnijim grozdovima i...

Dana 11. svibnja 2021. u Kutjevu otvoren je Laboratorij za senzorna ispitivanja vina Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svečano ga je otvorila izaslanica ministrice poljoprivrede, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva...

U broju 21. Gospodarskog lista objavili smo objašnjenje Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine br. 121/10; 132/10 i 78/11), a u ovom tekstu ćemo pokušati pojednostavljeno prikazati Prilog I, koji je sastavni dio tog pravilnika – novog propisa bitnog za proizvođače grožđa i vina, a u kojem se definiraju podaci koje proizvođač mora dati prilikom upisa u Vinogradarski registar.

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.

Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.

Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.

Na kakvoću grožđa za proizvodnju pjenušaca utječu brojni faktori kao što su sorta, klon, sklop u vinogradu, metode i načini rezidbe, prinos, mezo i mikroklima, tlo i dr. Ono što je do sada bilo uobičajeno je manje intenzivno upravljanje vinogradom za grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca, poglavito u usporedbi s proizvodnjom grožđa za vina redovne berbe.