Vinogradarstvo

Iz naslova bi trebalo očekivati da će u ovom članku biti opisane najvažnije radnje koje prate podizanje jednoga novoga vinogradarskog nasada. Međutim, kako se u posljednje vrijeme kod ovog važnog posla čine neoprostive grješke, smatramo potrebnim upozoriti sve one koji sade nove vinograde na moguće posljedice koje se zbog nekih nepravilnih postupaka ili radnji mogu dogoditi.

Potkraj lipnja i početkom srpnja u većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja bila je nužna provedba kvalitetne zaštite protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula necator), druge generacije gusjenica pepeljastoga grožđanog moljca (Lobesia botrana), kisele truleži (Acetobacter spp. i dr.) i sive plijesni grožđa (Botrytis cinerea)! Od 15. srpnja bilježimo najviše dnevne temperature zraka više od 32 °C, a krajem drugoga desetodnevlja srpnja takve vrijednosti su na večini lokaliteta dostizale čak do 39 °C ili 40 °C.

Što starije, to bolje - izreka je koja govori o vinu, ali treba znati da se ne odnosi baš na sva vina, a da bi ona na koje se odnosi doista odležavanjem postala bolja,...

-Ovo je tek prvi korak. Predstoji nam još puno posla na revitalizaciji autohtonog prošeka. Treba  povećati i unaprijediti proizvodnju i ovaj naš biser tradicije zaštititi na razini Europske unije, rekao nam je Stjepan Vučemilović,...

Danas, s početkom u 11:00, u hotelu Esplanade Zagreb, započeo je 14. VINOcom. Najveći je to međunarodni festival vina i kulinarstva u Hrvatskoj koji već 14-u godinu zaredom okuplja najbolje proizvođače vina iz Hrvatske...

Ljetna obrada tla je prvenstveno plitka, površinska obrada. Ne preporučujemo ljetnu obradu provoditi tijekom cvatnje, a niti za vrijeme velikih sparina. Osnovna je svrha sačuvati vodu u tlu tijekom ljeta i održati površinu čistu od korova, sve do dubine desetak centimetara. Mladi vinograd ne preporučuje se zatraviti do šeste godine, zbog oduzimanja dijela vlage i hrane travnih kultura. Svaki posao u vinogradu treba početi od tla, dakle kosidbom. Ako vinograd kosimo, onda ga prije poslova pokosimo, a ako ga kopamo, onda je bolje kasnije kopati, zbog toga da ne ugazimo zemlju i omogučimo brći razvoj korova.

Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.

Vinova loza je vrsta koja je prilično otporna prema suši i uspješno se uzgaja i u krajevima s relativno malom količinom oborina, nepovoljnim vodnim režimom i visokim temperaturama tijekom vegetacije. To zahvaljuje dubokom prodiranju...

Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 63 Početkom godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. „Vinska omotnica“, za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Kako bi se sredstva predviđena Programom...

Stranice u tiskanom izdanju: 57 - 59 Poljoprivreda je kroz povijest, gotovo u svim zemljama zapostavljena i omalovažavana, kao manje vrijedna ljudska djelatnost. Do nedavno, države EU stimulirale su proizvođača na što veću proizvodnju putem subvencija za...

Između 163 proizvođača vina iz 15 država svijeta na ovogodišnjem Vancouver International Wine Festivalu bila su i četiri iz Hrvatske među kojima i Vinarija Krolo, ujedno i jedini predstavnik Splitsko – dalmatinske županije. VanWineFest ove...

Vinarija Trdenić iz Popovače nalazi se 50 km od Zagreba. Vinarija koju vode braća Tomislav i Krešimir, najveća je moslavačka vinarija. Trdenići više od stotinu godina proizvode vina. Od kućne manufakture do početka devedesetih,...

Uzgoj ogrozda u kućnim vrtovima manje je proširen od uzgoja jagoda, ribiza i malina. Uzrok je nedovoljno poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste. Prema klimatskim prilikama i svojstvima tla, ogrozd je manje izbirljiv. Podnosi manje povoljne klimatske prilike nego malina, ribiz i jagoda. Pozebe tek kod -35° C u razdoblju zimskog mirovanja. No, osjetljiv je prema ljetnoj žezi ako ga uzgajamo na otvorenim sunčanim južnim položajima, gdje zbog velike vrućine i niske relativne vlage zraka može nastupiti palež lišća, odnosno toplotni udar ili toplotni stres.

Treba li navodnjavati vinograde na osvojenim krškim područjima? Da, ako se radi o pametnom i preciznom navodnjavanju.

Na temelju Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03) donesen je Pravilnik o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 121/05; 53/06 i 26/11) koji definira i regulira proizvodnju octa. Posljednja izmjena i dopuna Pravilnika donijeta je u Narodnim novinama broj 26/11. Kako je ta izmjena objavljena u Narodnim novinama 2. 3. 2011. godine, ona je stupila na snagu te su proizvođači dužni poštivati sve do sada propisane odredbe. Što regulira ovaj Pravilnik? Na prvom mjestu daje definicije proizvoda čiju proizvodnju regulira. Pravilnik „poznaje“ sljedeće proizvode: vinski ocat, kvasina, balzamski ocat, voćni ocat, aromatizirani ocat, vino za proizvodnju octa i voćno vino za proizvodnju voćnog octa. Da bi proizvođač mogao započeti proizvodnju mora ispuniti neke uvjete.

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.