Vinogradarstvo

Na 5. Salonu pjenušavih vina u Zagrebu krajem travnja nastupilo je 27 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Na izlagačkim mjestima mnogi su vinari imali više od dvije etikete. Tako je broj butelja na...

Ove godine vinogradarsku proizvodnju obilježili su kasni proljetni mrazevi, stoga je u većini vinorodno-voćarskih krajeva proglašena elementarna nepogoda zbog štetnih posljedica mraza što se odrazilo na smanjenje prinosa. Međutim, smanjenjem prinosa došlo je do...

Jedna izreka kaže: Kako vino ulazi, tako riječi izlaze. Vino je mnogo više od poljoprivrednog proizvoda i uz mnoge zdravstvene koristi kod umjerenog korištenja, čini naš svijet društvenijim i prijateljskijim. Kako bi vas pobliže...

Previsoke temperature tijekom dozrijevanja grožđa mogu dovesti i do prevelike količine šećera u grožđu, preniske ukupne kiselosti i do opekotina na pokožici bobica grozda koje su bile izložene direktnoj sunčevoj svijetlosti.

Danas je već poznat velik broj mikroorganizama koji svojom prisutnošću u vinu utječu na organoleptička svojstva, kako u pozitivnom smislu tako i u negativnom. Od negativnih mikroorganizama osim bakterija i plijesni, zastupljene su i neke vrste kvasaca. Kvarenje se očituje u promjenama mirisa vina na plastiku, spaljeno, mokraću itd. Enolozi to nazivaju “brett“ mirisom. Pojava ovog kvasca češće je zabilježena u crnim vinima.

Početak berbe ovisi o mnogim okolnostima među kojima su najvažniji stupanj zrelosti i zdravstveno stanje grožđa, te vremenske prilike u razdoblju berbe. Vrijeme berbe grožđa je u neposrednoj vezi s nastupanjem pune zrelosti, a stupanj zrelosti grožđa se može ocijeniti po njegovom vanjskom izgledu. No, najbolji način je na osnovu kemijskog sastava mošta, odnosno određivanjem sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH vrijednosti mošta dobivenog od reprezentativnog uzorka grožđa. Berba grožđa je vrlo odgovoran posao, jer i o načinu berbe ovisi kvaliteta budućeg vina.

Proizvodnja domaćih vina nerijetko zna završiti nekom manom vina budući da je sam proces proizvodnje vina složen i zahtjevan. Sve je veći broj vinogradarsko - vinarskih udruga „malih vinara“ koji se vinogradarstvom bave iz...

Sukladno mjerilima koja se temelje na riziku za zdravlje ljudi (toksikološka mjerila) i riziku za okoliš (eko-toksikološka mjerila), a prema Provedbenoj Uredbi 2015/408, objavljen je popis djelatnih tvari pesticida kandidata za zamjenu (ukupno 77...

U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).

Sredinom zadnje dekade travnja zbroj prosječnih temperatura zraka mjereno od 1. studenog 2014. dostignuo je u našoj najsjevernijoj vinogradarskoj regiji vrijednost 1.100°C (Međimurje, lokalitet Trnovčak, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti rajnski rizling), te od tada očekujemo skriveni razvoj pepelnice iz prezimljujućih zimskih plodišta. Tome će osobito pogodovati sve moguće kiše tijekom svibnja!

Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Na ocjenjivanje u Poreč stiglo 273 uzorka malvazije iz deset zemalja i 70 ocjenjivača iz 15 zemalja. Tko je šampion doznat će se uoči 28. Vinistre, koja se održava u Poreču od 6. do...

Općenito je prihvaćeno da sastav grožđa igra primarnu ulogu u određivanju kvalitete vina. Međutim, većina senzornih karakteristika razvija se kroz niz kompleksnih biokemijskih reakcija koje se odvijaju tijekom procesa vinifikacije. Veliki dio ovih reakcija odvija se pod utjecajem enzima koji se nalaze u grožđu i u mikroorganizmima koji sudjeluju u fermentaciji. ​

Jabučno vino se proizvodi u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Češkoj i još nekim srednjoeuropskim zemljama.

Bijela vina u svakom pogledu imaju koristi od „zaštitničkih“ svojstava sumpornog dioksida (SO2). Dodavanje SO2 prije fermentacije sprječava enzime koji oksidiraju i posmeđuju mošt te se na taj način čuvaju voćne i cvjetne arome mošta/vina.

Sinoptičari su početkom ovogodišnjeg lipnja često za klimatske uvjete navodili kako nešto slično nije zabilježeno posljednjih pedesetak godina, a kako upravo meteorološki uvjeti najviše utječu na pojavu i razvoj bolesti vinove loze s pravom možemo najaviti i očekivati negativne patološke promjene kakve ne vidimo u prosječnim sezonama.