Voćarstvo

Jabuka je tradicijska najvažnija voćarska vrsta u Hrvatskoj i zauzima 22% ukupnih površina pod voćem, te 36% ukupne proizvodnje voća. Današnja proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj ni količinom, ni kvalitetom ne zadovoljava domaću potražnju. Stoga se značajan dio domaće potrošnje namiruje iz uvoza, pri čemu se često uvozi jabuka niske kakvoće, koja ruši cijene domaćoj jabuci. Mnogi hrvatski proizvođači postigli su dobru kakvoću, no još uvijek ima onih koji prednost daju količini, a ne kakvoći. Suvremena tehnologija uzgoja omogućuje da se postižu redoviti prirodi od oko 50 t po hektaru uz najmanje 95 % prvoklasnih plodova.

Voćarstvo, osobito uzgoj jabuka, vrlo je razvijeno u Hrvatskoj. Velik dio proizvođača koji su se odlučili baviti ekološkom proizvodnjom voća, bave se proizvodnjom lijeske, oraha ili nekih egzotičnijih kultura, kao goji bobice ili aronija, vjerujući kako kod tih kultura nema potrebe za zaštitom od ekonomski važnih štetnika, te da je uzgoj jednostavan. Praksa govori nešto sasvim drugo.

Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja sastavni je dio intenzivne voćarske proizvodnje koju karakterizira pojava manjeg broja vrsta štetnika u vrlo visokim populacijama. S druge strane, ekstenzivno voćarstvo u kojemu se ne koriste agrokemikalije karakterizira pojava većeg broja vrsta štetnika u nižim populacijama čiju prirodnu ravnotežu održavaju korisni kukci tzv. prirodni neprijatelji.

Na pitanje pretplatnika kojeg zanima kako od višnja (Maraske) napraviti vino i liker, odgovara naš stručni suradnik, doc. dr.sc. Marin Mihaljević Žulj. Plodovi višanja kao voćne kulture izuzetno su interesantni za preradu u mnoga alkoholna pića. Tradicionalno se već dugo u našim krajevima proizvode domaći likeri od višnja čija je proizvodnja najjednostavnija i zahtijeva najmanje prostora i vremena.

U našim se trgovinama u posljednje vrijeme sve češće mogu naći tzv. „Nashi“ kruške neobičnog okusa i izgleda. Ove kruške potječu iz Kine i Japana gdje se uzgajaju već tri tisućljeća. Azijski imigranti donijeli su ih u SAD u 19. stoljeću, a uzgojna područja su u Kaliforniji i Oregonu. U Novom Zealandu se uzgoj širi 70- ih godina prošlog stoljeća, a u Europi se interes za uzgoj javlja tek posljednjih dvadesetak godina. U Italiji postoji vrlo jaka tendencija porasta proizvodnje, a iz te zemlje često dolaze plodovi i u naše trgovine.

Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.

Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?

Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.

Pretplatnik posjeduje mali voćnjak blizu planine Ivančica na oko 500 m nadmorske visine sa starim sortama jabuka (božićnice i mušancika). U srpnju i kolovozu već počinje otpadati lišće na jabukama, suši se, a plodovi su mali i smežurani. Ako koji plod ostane, nema dobar okus i ne dozrije. Posušeno lišće izgleda kao da je spaljeno, a do jeseni stabla nemaju niti jedan list. Navedeno se dogodilo protekle dvije godine. Jabuke nije tretirao, a cijepljene su 1955. na divlju jabuku. Također ga zanima postoje li kakvi zamjenski dostupni preparati koje može kupiti bez položenog tečaja o upotrebi pesticida?

Prorjeđivanje plodova je iznimno važna pomotehnička mjera u voćarstvu. Osim što izravno utječemo na regulaciju između rasta i rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo krupnije i ljepše, te bolje obojane plodove koji postižu znatno bolju cijenu na tržištu.

Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.

Poznavanje fenološke faze cvatnje važno je za postizanje sigurne rodnosti voćaka, jer i uz druge povoljne uvjete prirod može posve zatajiti, ako se cvatnja odvija u doba nepovoljnih klimatskih prilika, ili ako se autosterilne sorte jednog nasada međusobno dovoljno ne podudaraju u fazi cvatnje. Proučavanje fenološke faze cvatnje je neophodno za voćarsku proizvodnju.

Dana 12. prosinca 2015. godine u Parizu je protiv globalnog zatopljenja postignut “povijesni sporazum za spas planeta Zemlje”, kojim je 195 država prihvatilo uvjete za smanjenje razine zagrijavanja atmosfere ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Osim općeg povećanja razine svjetskih mora i nestanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posljednjih desetak godina zbog globalnih klimatskih promjena rastu štete od nekih kategorija neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji. Pored kukaca od ostalih štetnih organizma životinjskog podrijetla najveće gubitke u hortikulturnom uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo, rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) bilježimo od grinja!

Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.

Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.