Voćarstvo Vinogradarstvo

Svojstva sorata voća za uzgoj u zaštićenim prostorima

0
U današnje vrijeme prisutna je velika potražnja za dostupnošću različitog voća tijekom cijele godine. Za dostupnost voća tijekom cijele godine zaslužne su nove spoznaje u čuvanju plodova poslije berbe, komunikacijama i transportu.
najbolje sorte jabuke

Danas se biraju 3 najbolje sorte jabuke među kojima će se tražiti pobjednik...

0
Izbor za „hit“ jabuku potaknut je na inicijativu Hrvatske voćarske zajednice, koja ovim natjecanjem želi ukazati na kvalitetu domaćih jabuka, te na trud koji u proizvodnju u hrvatskim voćnjacima ulažu domaći voćari,...

Prilog broja: Rane sorte koštičavog voća

0
Stranice u tiskanom izdanju: 39 - 49 Unutar pojedinih vrsta voćaka postoji velik broj sorti koje se međusobno razlikuju po mnogobrojnim morfološkim i gospodarskim svojstvima. Tako se primjerice sorte jabuka i...

Kako (u)prskati voćnjak ?

0
U pretprošlom broju sam spomenuo savjetovanje slovenskih voćara u slovenskom mjestu Artiče, gdje je održano više vrlo interesantnih predavanja. Jedno od zapaženih je bilo ono o ispravnoj primjeni fitofarmaceutskih sredstava, o važnosti tvrdoće vode na djelotvornost pojedinih aktivnih tvari, na važnost ispravne aplikacije, aktivnosti pojedinih preparata s obzirom na temperature i ostale važne stvari koje se tiču prskanja.

Dealkoholizirano vino

Proizvodnju vina u prošlim desetljećima obilježila su bogata, ekstraktna vina, intenzivne boje. Dobivanje takvih vina podrazumijeva visoku koncentraciju polifenola koji se ekstrahiraju iz potpuno dozrelog grožđa. Potpuno zrelo ili čak prezrelo grožđe najčešće daje i jako alkoholno vino. Tako je dokazano da je u tom razdoblju porasla i prosječna alkoholna jakost vina.

Pravilnom hranidbom kalcijem do sočnijih plodova

0
Jabuka, kao i većina voćnih vrsta preferira duboka tla, jednoličnog profila, pjeskovito ilovastog sastava, bogata humusom i mineralnim hranivima. Najpogodnija tla za uzgoj jabuka su slabo kisela do neutralna, tla koja ne sadrže veće količine fiziološki aktivnog vapna, a još manje su pogodna jako kisela i kisela tla, slabo opskrbljena kalcijem čiji nedostatak u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene (fiziološke bolesti): staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najčešće gorku pjegavost.

Održan 1. CroVin, središnji stručni skup vinogradara i vinara

0
CRO-VIN - 1. Središnji stručni skup za vinogradare i vinare u Svetom Martinu na Muri 3. i 4. svibnja okupio je velik broj vinogradara i vinara iz Hrvatske, stručnjaka, predavača i izlagača, ali i inozemnih gostiju. Organizatori skupa, Gospodarski list i tvrtka Infomart Zagreb, uz suorganizatore Veleučilište u Požegi, Udrugu Hortus Croatiae, tvrtke Fitopromet i Pa-vin, omogućili su sudionicima da razmjene iskustva i saznaju aktualnosti iz sektora vinogradarstva i vinarstva.

Prilog broja: Rezidba voćaka

0
Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.

Mogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita

0
Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.

Kupine bez trnja

0
Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.

Japanske sorte jabuka

0
Sorte jabuka iz Japana sve se češće mogu vidjeti u našim domovima, voćnjacima, tržnicama i trgovinama. Sorta fuji i njeni klonovi su među najpopularnijim jabukama u svijetu. Na prostoru EU-a, pa i naše države sve se više uzgajaju.

Gdje i kako prezimljuju bolesti vinove loze?

0
Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).

Važan sanacijski zahvat nakon proljetnog mraza

0
Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.
graševina

Graševina je ključna sorta u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju

0
Graševina je ključna sorta u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju, a ovogodišnjim urodom je i opravdala svoju reputaciju vrhunsko kvalitetne sorte koja slavonsku regiju i Podunavlje čini prepoznatljivima na vinskoj karti. Premda se...
strojna berba aronije

Je li strojna berba aronije isplativa?

0
OPG Remenar iz Črneca Dugoselskog kod Dugog Sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aronije na 4 hektara s ukupno 10.000 gromova te je jedan od većih uzgajivača ovoga „super voća“ u Hrvatskoj. No, zbog velike suše...
zašto je važno pravilno izabrati sortu za pojedinu regiju?

Zašto je važno pravilno izabrati pojedinu sortu za regiju?

0
Vinova loza se kao vrsta usporedno s migracijama ljudi i širenjem civilizacije u posljednjih nekoliko tisuća godina rasprostranila u nova područja i nove ekološke uvjete. Tijekom toga razdoblja, pod utjecajem prirodne i čovjekove selekcije, unutar same...