Voćarstvo Vinogradarstvo

Reflektirajuće folije za kvalitetnije plodove jabuke

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Uzgoj šipka u stalnom je porastu

Prema latinskom nazivu šipka (Punica granatum L.) ime označava jabuku punu koštica. Simbol je plodnosti, blagostanja, potomstva i svijetle budućnosti. Podrijetlom iz jugozapadne Azije. Šipak je bio je poznat još u Starom zavjetu u kojem piše da su se Izraelci nakon bijega iz Egipta doselili u „zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina“. Rimljani su ga prenijeli na Mediteran iz Afrike i to iz punskih zemalja (današnji Tunis), otuda mu i naziv Punica.

Zaštita vinograda nakon cvatnje

Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena, pa vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.

Može li se točno u dan odrediti rok berbe?

Odrediti točan trenutak za berbu grožđa problem je s kojim se vinogradari i vinari susreću svake godine. To naravno nije nimalo lak zadatak i vrlo je teško unaprijed prognozirati savršen trenutak za početak berbe obzirom da on ovisi o mnogobrojnim faktorima, prvenstveno klimatskim prilikama na koje nažalost ne možemo utjecati.

Ista pravila za domaća i uvozna vina

U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).

Kako štititi nasade za vlastite potrebe gospodarstva?

Od ukupnog broja gospodarstva koje se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, procjenjujemo da samo 20-ak % nastupa na tržištu, dok gotovo 80-ak % obavlja poljoprivrednu djelatnost za vlastite potrebe kućanstva.

Grožđe za pjenušava vina

Na kakvoću grožđa za proizvodnju pjenušaca utječu brojni faktori kao što su sorta, klon, sklop u vinogradu, metode i načini rezidbe, prinos, mezo i mikroklima, tlo i dr. Ono što je do sada bilo uobičajeno je manje intenzivno upravljanje vinogradom za grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca, poglavito u usporedbi s proizvodnjom grožđa za vina redovne berbe.

Koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade?

Na pitanje pretplatnika kojeg zanima ekološka sadnja oraha i poticaji koji se mogu dobiti, te kolika su ulaganja, odgovara naša stručna suradnica dr.sc. Branka Šakić Bobić. U članku možete doznati koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade.

Kupine bez trnja

Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.

Kako uzgojiti badem?

Bajam, badem, mendula, mjenduo (Prunus amygdalus) je vrlo stara voćna vrsta podrijetlom iz Srednje Azije. U Hrvatskoj se uzgaja uzduž cijele obale Jadranskog mora gdje raste oko 1 000 000 stabala, od čega u Dalmaciji oko 900 000 stabala. Prevladavaju pojedinačna stabla rano cvatućih sorata ili sjemenjaka iz domaće populacije, uzgajana na škrtim tlima bez primjene tehnoloških mjera uzgoja, što rezultira velikim oscilacijama u proizvodnji.

Prilog broja: Stolne sorte grožđa

Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.

Voćarski dnevnik: Kakva je sezona iza nas?

2015. godina je praktički iza nas i vrijeme je sabiranja dojmova, ali i sabiranja novca. Svaki bi voćar trebao znati zbrojiti koliko je novca potrošio i koliko je truda uložio u neku poljoprivrednu proizvodnju.

Kako pravilno oblikovati mladu lozu

Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Japanske sorte jabuka

Sorte jabuka iz Japana sve se češće mogu vidjeti u našim domovima, voćnjacima, tržnicama i trgovinama. Sorta fuji i njeni klonovi su među najpopularnijim jabukama u svijetu. Na prostoru EU-a, pa i naše države sve se više uzgajaju.

Mongolska trešnja i mongolska borovnica

Mongolska trešnja (Prunus fruticosa) relativno nova i vrlo uzbudljiva kultura, koja je sve popularnija u Sjevernoj Americi, i mongolska borovnica, kultura koja dolazi iz Kanade, nastala križanjem mongolskih i nekih vrsta iz Južne Amerike, a u Kanadi je još nazivaju „mala jabuka“ (little apple) mogu se nabaviti i u Hrvatskoj.

Jabuke crvenog mesa

U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?