18.7 C
Zagreb
Utorak, 22 rujna, 2020

Voćarstvo Vinogradarstvo

Uzgoj i rezidba kivike

0
Kivika (aktinidija, kivi, kiwifruit), Actinidia deliciosa povijuša je koja vodi podrijetlo od vrsta koje su autohtone na području Južne Azije. Početkom 20. stoljeća sjemenke kivike introducirane su na Novom Zelandu, pa se uzgoj proširio i u svijetu. Vodeći svjetski proizvođač kivike je Italija, a slijede je Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i SAD. Pojavom oboljenja, tzv. raka kojeg uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. actinidiae proizvodnja je značajno devastirana u Italiji, Francuskoj i Novom Zelandu.

Grinja kineskog vučca – novi štetnik u Hrvatskoj

Internet je prepun reklama i članaka o čudesnom voću koje liječi brojne bolesti, a njegov uzgoj je u našem podneblju vrlo jednostavan i donosi brzu zaradu. Ne ulazeći u raspravu o nutritivnoj vrijednosti čudesnog voća budućnosti kao što su aronija, sibirska borovnica ili goji bobice koje još nazivaju crvenim dijamantom i sretnim bobicama, važno je znati da postoje brojne prepreke lakoj zaradi preko noći.

Gdje i kako prezimljuju bolesti vinove loze?

0
Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu!

0
Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.

Rezidba, sorte i zaštita šljive

0
Šljiva (Prunus domestica L.) je jedna od najraširenijih vrsta voćkarica na području Jugoistočne Europe. Zbog svojih plodova kultivira se već stoljećima. Postoje dvije velike skupine sorata šljiva: šljive europskog podrijetla i šljive...

Temeljna pravila reza i tehnike rezidbe

0
Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

OPG Najman – od hobija do ozbiljnog vinarskog biznisa

0
OPG Najman je prošao put od hobija do vrhunskog biznisa. Bračni par Štefica i Dragutin Najman na pitomom brežuljku iznad Varaždinskih Toplica 1983. godine kupili su zemljište klijeti i vinogradom kako bi...

Ne podcijenjujte crnu pjegavost na vinovoj lozi!

0
S blagdanom Svetog Vinka i kod početka rezidbe, mnogi vinogradari početkom kalendarske godine mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti. Naime, za razliku od većine drugih ekonomski značajnih bolesti vinove loze skriveno razdoblje (inkubacija) uzročnika crne pjegavosti traje bitno duže, pa premda primarne zaraze bilježimo u rano proljeće, prave posljedice od ovog patogenog mikroorganizma vidimo tek krajem naredne zime.

Iskustva i teškoće u uzgoju goji bobica

0
U zadnje vrijeme, svako malo na tržištu se pojavi neka nova egzotična kultura koja nam iz više razloga postane zanimljiva za uzgoj. Često se te nove kulture predstavlja kao kulture bez velike potrebe za njegom, bez ekonomski važnih štetnika i bolesti, s mnogobrojnim, skoro pa čudotvornim sastojcima koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje. Osim svih tih pozitivnih svojstava, prodavači ovakvih kultura obično ljudima naglase i vrlo visoku mogućnost zarade, pa u konačnici sve to skupa i ne zvuči tako loše. No je li doista tako?

Uzgoj šipka u stalnom je porastu

0
Prema latinskom nazivu šipka (Punica granatum L.) ime označava jabuku punu koštica. Simbol je plodnosti, blagostanja, potomstva i svijetle budućnosti. Podrijetlom iz jugozapadne Azije. Šipak je bio je poznat još u Starom zavjetu u kojem piše da su se Izraelci nakon bijega iz Egipta doselili u „zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina“. Rimljani su ga prenijeli na Mediteran iz Afrike i to iz punskih zemalja (današnji Tunis), otuda mu i naziv Punica.

Suvremeni voćnjak u srcu Moslavine

0
Tvrtka Vrtovi voća investirala je 2,5 milijuna eura u zapuštene nekadašnje voćnjake PPK Zagreb u općini Velika Ludina u Moslavini. Nasadi su ograđeni, zaštićeni mrežom i navodnjavani iz vlastite akumulacije, s meterološkim stanicama u voćnjacima na 15 hektara, a ove godine su postavili i suvremeni sustav za obranu od mraza - fiksni ventilator u ekološkom voćnjaku jabuka.

Najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja u skladištima

0
Trulež plodova (Monilinia spp.) je najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja plodova u skladištima i/ili hladnjačama. Na plodovima oštećenim bilo kojim načinom (štetnici, ptice, tuča, vjetar i dr.) zaraze su učestalije, a štetnost povećana.

Reflektirajuće folije za kvalitetnije plodove jabuke

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Kako i gdje prezimljuju bolesti koštičavog voća?

0
Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi) predstavljaju monokulturu, odnosno poljoprivrednu površinu gdje se duži niz godina uzgaja samo jedna biljna vrsta. Poznato je da plodored i izbjegavanje prečestog uzgoja iste ili srodne biljne vrste na istoj površini predstavlja iznimno važnu agrotehničku mjeru u sprječavanju napada mnogih štetnika i uzročnika bolesti. Stoga su indeksi tretiranosti i štete od neželjenih organizama veći u višegodišnjim nasadima nego na oranicama gdje se poštuju ”plodoredna pravila”.
Dani Vina Jaska

Dani vina u Jaski

0
Dva tjedna u listopadu Jastrebarsko je bilo odredište raznih gastro-manifestacija, kulturno-umjetničkog programa, vinskih radionica i  zabave za sve generacije, a sredinom listopada na Sajmištu u šatoru održana je manifestacija "Dani vina" gdje...

Kako uzgojiti badem?

0
Bajam, badem, mendula, mjenduo (Prunus amygdalus) je vrlo stara voćna vrsta podrijetlom iz Srednje Azije. U Hrvatskoj se uzgaja uzduž cijele obale Jadranskog mora gdje raste oko 1 000 000 stabala, od čega u Dalmaciji oko 900 000 stabala. Prevladavaju pojedinačna stabla rano cvatućih sorata ili sjemenjaka iz domaće populacije, uzgajana na škrtim tlima bez primjene tehnoloških mjera uzgoja, što rezultira velikim oscilacijama u proizvodnji.