Voćarstvo Vinogradarstvo

Prilog broja: Isplativ uzgoj jagoda

0
Vrtna jagoda (Fragaria x ananassa Duch.) je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta kod potrošača i kod ljubitelja uzgoja bilja u vrtovima. O tome svjedoči nagla ekspanzija proizvodnje plodova koja je u svijetu 2016. godine premašila 9 000 000 tona. Jagode za razliku od drugih voćki ne zahtijevaju veliku površinu za svoj rast i razvoj te vrlo brzo donose rod.
rasadnik agrocar

Čuvar tradicijskih sorata voća

0
Rasadnik Agro-Car se uključio u županijski projekt obnove tradicijskih sorata jabuka vrijedan 66.500 kuna. U svojem rasadniku imaju matičnjake od petnaestak tradicijskih sorata jabuka, koje se najviše koriste kod njih samih u amaterskom uzgoju.  

Zašto su ove sezone šljive već u ljeto ostale bez lišća?

0
Već sredinom i krajem kolovoza ove godine gotovo sa svih stabala šljiva koje uzgajamo bez primjene sredstva za zaštitu bilja uz okućnice i vikendice “izgubile” su prijevremeno lišće, a glavni uzrok tome je epidemijsko širenje gljivičnih bolesti, među kojima su najčešće hrđa (Transchelia) i narančasta pjegavost ili plamenjača (Polystigma).

Kako uzgajati mušmulu i oskorušu?

Na pitanje pretplatnika kako uzgajati, njegovati i gnojiti oskoruše i mušmule te koje bolesti ih najčešće zahvaćaju, odgovara naša stručna suradnica izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić sa Zavoda za voćarstvo na Agronomskom fakultetu...

Pravilnom hranidbom kalcijem do sočnijih plodova

0
Jabuka, kao i većina voćnih vrsta preferira duboka tla, jednoličnog profila, pjeskovito ilovastog sastava, bogata humusom i mineralnim hranivima. Najpogodnija tla za uzgoj jabuka su slabo kisela do neutralna, tla koja ne sadrže veće količine fiziološki aktivnog vapna, a još manje su pogodna jako kisela i kisela tla, slabo opskrbljena kalcijem čiji nedostatak u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene (fiziološke bolesti): staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najčešće gorku pjegavost.
kupine

Uzgoj kupine – jagodičastog voća brzog ulaska u puni rod!

0
Uzgoj kupine (Rubus Fruticosus) je popularan u posljednje vrijeme jer kupina vrlo brzo počinje rađati, već u drugoj godini, dok u trećoj možemo očekivati puni rod. Kupina pripada grupi jagodičastog voća te...

Najznačajnije fitoplazme vinove loze

0
Stranice u tiskanom izdanju: 60 - 61 Fitoplazme su jednostanični prokariotski organizmi bez stanične stijenke te su zbog toga promjenjivog oblika. Vide se samo vrlo velikim povećanjem. One parazitiraju intercelularno u...
strojna berba aronije

Je li strojna berba aronije isplativa?

0
OPG Remenar iz Črneca Dugoselskog kod Dugog Sela u Zagrebačkoj županiji proizvodi aronije na 4 hektara s ukupno 10.000 gromova te je jedan od većih uzgajivača ovoga „super voća“ u Hrvatskoj. No, zbog velike suše...

Prilog broja: Uzgoj koštičavih voćaka na okućnici

0
Koštičave voćke plijene pozornost svojom ljepotom i bogatstvom okusa njihovih raznovrsnih plodova. Svojom sezonom dozrijevanja pokrivaju gotovo cijelo razdoblje vegetacije pa se ne može naći okućnica na kojoj ne raste barem jedna vrsta koštičave voćke. Nažalost, često se može vidjeti da su mnoge koštičave voćke nepravilno njegovane jer voćari amateri nemaju dovoljno informacija, stoga ovaj prilog ima za cilj opisati najvažnije o uzgoju, berbi i čuvanju plodova koštičavih voćaka. U koštićavo voće spadaju: šljiva, breskva, nektarina, marelica, trešnja i višnja. Svaka navedena vrsta ima i svoje specifične zahtjeve glede klimatskih i agroekoloških uvjeta.

Prilog broja: Uspješna berba grožđa

Početak berbe ovisi o mnogim okolnostima među kojima su najvažniji stupanj zrelosti i zdravstveno stanje grožđa, te vremenske prilike u razdoblju berbe. Vrijeme berbe grožđa je u neposrednoj vezi s nastupanjem pune zrelosti, a stupanj zrelosti grožđa se može ocijeniti po njegovom vanjskom izgledu. No, najbolji način je na osnovu kemijskog sastava mošta, odnosno određivanjem sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH vrijednosti mošta dobivenog od reprezentativnog uzorka grožđa. Berba grožđa je vrlo odgovoran posao, jer i o načinu berbe ovisi kvaliteta budućeg vina.

Voćarski dnevnik: Klorpirifos

0
Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.

Uzgoj pasjeg trna

0
Pasji trn na našem se području može naći u obliku različitih podvrsta u planinskim dolinama i obalnom području, a u vrtovima i parkovima uzgaja se i kao ukrasni grm. U novije vrijeme pojavili su se i uzgajivači u Hrvatskoj koji vide mogućnost zarade na ovoj zanimljivoj i ljekovitoj voćnoj vrsti.

Kako i gdje prezimljuju bolesti koštičavog voća?

0
Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi) predstavljaju monokulturu, odnosno poljoprivrednu površinu gdje se duži niz godina uzgaja samo jedna biljna vrsta. Poznato je da plodored i izbjegavanje prečestog uzgoja iste ili srodne biljne vrste na istoj površini predstavlja iznimno važnu agrotehničku mjeru u sprječavanju napada mnogih štetnika i uzročnika bolesti. Stoga su indeksi tretiranosti i štete od neželjenih organizama veći u višegodišnjim nasadima nego na oranicama gdje se poštuju ”plodoredna pravila”.

Zlatna žutica vinove loze – prijetnja hrvatskom vinogradarstvu

0
Zlatna žutica vinove loze - Favescence dorée (FD), fitoplazma je i najopasnija bolest, ne samo fitoplazmatska, nego uopće bolest vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i poprima vrlo brzo razmjere epidemije, te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu!

0
Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.

Prilog broja: Stolne sorte grožđa

0
Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.