Voćarstvo Vinogradarstvo

Biostimulatori za oporavak vinograda nakon mraza

0
Krajem travnja, u gotovo cijeloj Hrvatskoj (osim Istre), a posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, niske temperature, koje su se kretale, ovisno od područja do područja i od lokaliteta do lokaliteta, od -2,5 do -7 °C, rezultirale su mrazom, posljedica čega su velike štete uz voćnjake i na voćnim vrstama, u vinogradima i kod ranog povrća. Vinogradi, koji su u fazi pojave i razvoja grozdića, posebno su osjetljivi na niske temperature. Na nekim lokalitetima zabilježene su također štete od 50 do 100 %. Ako štete nisu potpune, potrebno je što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima), kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje.

Krupniji i ljepši plodovi

0
Prorjeđivanje plodova je iznimno važna pomotehnička mjera u voćarstvu. Osim što izravno utječemo na regulaciju između rasta i rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo krupnije i ljepše, te bolje obojane plodove koji postižu znatno bolju cijenu na tržištu.

Mogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita

0
Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.

Dobra cvatnja – sigurna rodnost

0
Poznavanje fenološke faze cvatnje važno je za postizanje sigurne rodnosti voćaka, jer i uz druge povoljne uvjete prirod može posve zatajiti, ako se cvatnja odvija u doba nepovoljnih klimatskih prilika, ili ako se autosterilne sorte jednog nasada međusobno dovoljno ne podudaraju u fazi cvatnje. Proučavanje fenološke faze cvatnje je neophodno za voćarsku proizvodnju.

Zašto grinje šiškarice postaju sve štetnije?

0
Dana 12. prosinca 2015. godine u Parizu je protiv globalnog zatopljenja postignut “povijesni sporazum za spas planeta Zemlje”, kojim je 195 država prihvatilo uvjete za smanjenje razine zagrijavanja atmosfere ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Osim općeg povećanja razine svjetskih mora i nestanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posljednjih desetak godina zbog globalnih klimatskih promjena rastu štete od nekih kategorija neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji. Pored kukaca od ostalih štetnih organizma životinjskog podrijetla najveće gubitke u hortikulturnom uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo, rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) bilježimo od grinja!

Azijska smeđa trulež

0
Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.

Kako pravilno oblikovati mladu lozu

0
Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Proizvođači voćnog i loznog sadnog materijala, 2015. godina

0
Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www. hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Zimsko prskanje voćnjaka i vinograda za zdrav urod

0
Vegetacijska sezona voćnih kultura uskoro započinje, a prva tretiranja za zaštitu od najznačajnijih bolesti i štetnika treba provesti još u mirovanju vegetacije. Govorimo stoga o zimskom ili tzv. plavom prskanju.

Temeljna pravila reza i tehnike rezidbe

0
Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

Kako povećati urod i smanjiti korištenje zaštitnih sredstava?

0
Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.

Širenje kalifornijske štitaste uši

0
Početkom 1930-ih godina kalifornijska štitasta uš se proširila većinom hrvatskih voćarskih područja (osim nekih dijelova jadranske obale), a već nakon drugog svjetskog rata u nekim je krajevima zabilježeno sušenje tisuće stabala voćaka zbog njena prekomjernog množenja (npr. u Međimurju, Prekmurju). Najviše su tada bili napadnuti jabuka, kruška, crveni i bijeli ribiz, glog te japanska dunja. Podizanjem novih jabučnih nasada niskih stablašica i redovitim suzbijanjem tehnoloških štetnika tijekom vegetacije, od sredine 1970-tih godina značaj i štetnost kalifornijske štitaste uši u hrvatskim voćnjacima opada.

Prilog broja: Rezidba voćaka

0
Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.

Voćarski dnevnik: Kakva je sezona iza nas?

0
2015. godina je praktički iza nas i vrijeme je sabiranja dojmova, ali i sabiranja novca. Svaki bi voćar trebao znati zbrojiti koliko je novca potrošio i koliko je truda uložio u neku poljoprivrednu proizvodnju.

Dealkoholizirano vino

Proizvodnju vina u prošlim desetljećima obilježila su bogata, ekstraktna vina, intenzivne boje. Dobivanje takvih vina podrazumijeva visoku koncentraciju polifenola koji se ekstrahiraju iz potpuno dozrelog grožđa. Potpuno zrelo ili čak prezrelo grožđe najčešće daje i jako alkoholno vino. Tako je dokazano da je u tom razdoblju porasla i prosječna alkoholna jakost vina.

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu!

0
Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.