BASF predstavio novu formulu za turbo zaštitu žitarica!
Pred 600-tinjak uzvanika BASF je na dvije lokacije predstavio novi fungicid za zaštitu žitarica.
Na dvije lokacije, 7. prosinca u Čepinu i 13. prosinca u Zagrebu, odabrani akteri iz sektora poljoprivrede imali su priliku saznati...
Nepažljiva primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva
Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.
Bolesti kupusnjača koje se prenose sjemenom
Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i
površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.
Što je održiva uporaba pesticida?
Već 1960-ih godina, odnosno nedugo nakon širenja primjene kemijskih sredstva za zaštitu bilja organskog podrijetla u poljoprivrednu proizvodnju, primijećeni su najvažniji nedostatci najraširenije metode izravnog suzbijanja neželjenih organizama: onečišćenje okoliša (ostaci ili rezidui pesticida...
Zaštita jagode od bolesti i štetnika
Uzgoj jagode je kod nas posljednjih godina u stalnom porastu, a najveće probleme proizvođačima predstavlja pojava raznih bolesti i štetnika, koji ponekad mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju. Jagoda se uzgaja u tri sustava proizvodnje: klasični uzgoj na otvorenome, klasični uzgoj u zaštićenu prostoru i u hidroponici, a o sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika, kao i njihovo suzbijanje.
Opasna karantenska bakterija
Karantenska bakterija Ralstonia solanacearum – uzročnik je smeđe
truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice. Nazočnost
ove bakterije nije potvrđena u Hrvatskoj, no prisutna je
u zemljama EPPO regije, a za nas su važne države Nizozemska,
Njemačka, Mađarska, Španjolska, Engleska, Cipar i Egipat. Budući
da iz većine navedenih zemalja uvozimo krumpir, ulaskom ove
bakterijske bolesti nastale bi značajne štete, ne samo na krumpiru
već i na rajčici i nekim drugim kulturama.
Integrirano suzbijanje korova
Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim
pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje
pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne
mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim
i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo
za „starim trikovima za moderna vremena“.
Usmjereno suzbijanje moljaca uzročnika “crvljivosti” grožđa
Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske
Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno
suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.
Imate problem višegodišnjih korova u kukuruzu?
Višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi niču kasnije u proljeće, a za njihovo suzbijanje se primijenjuju herbicidi nakon nicanja kukuruza i korova tzv. post-em herbicidi. Prednost u post-em primjeni imaju herbicidne kombinacije koje djeluju preko lista, stabljike i tla. Za razliku od mnogobrojnih herbicida na tržištu, upravo herbicidi Elumis obitelji imaju sva navedena svojstva.
Suzbijanje korova u vinogradu
Među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi javljaju se u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali na temelju raznolikih pedoklimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i gospodarskih čimbenika vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine.
Nova pravila za učinkovitiju zaštitu od organizama štetnih za bilje
Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni...
Narančasta pjegavost lišća šljive
Opasna i uvijek prisutna bolest kod nas
U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Međutim, plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogenegljive (pseduogljive) iz reda Plasmoporales, kao što su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Plasmopara i dr. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje, najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća.
U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Međutim, plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogenegljive (pseduogljive) iz reda Plasmoporales, kao što su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Plasmopara i dr. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje, najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća.
Zaštita voćnjaka od glodavaca
Štete od zečeva i voluharica u voćnjaku se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom razdoblju ovim je štetočinama dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su kao hrana zečevima i voluharicama dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi nasadi u blizini šuma.
Nova gnojiva za povrće
Razvoj tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i obaveze poljoprivrednika ubuduće će ići u smjeru popravljanja svega što se poremetilo uplitanjem ljudi u prirodu. Kako poljoprivrednici mogu utjecati na ponovno uspostavljanje ekološke ravnoteže i istovremeno uspješno proizvoditi?
Drvenaste korovne vrste i njihovo suzbijanje
Drvenaste korovne vrste prisutne u Hrvatskoj najčešće su invazivne vrste koje svojim prisustvom i intenzivnim rastom potiskuju autohtonu floru. Neke od njih su: Amorpha fruticosa (amorfa), Robinia pseudacacia (obični bagrem), Reynoutria japonica (japanski dvornik)...
Suzbijanje višegodišnjih korova (trajnica) na strništu
Višegodišnje korovne vrste (trajnice) oduvijek su predstavljale najveći problem kod uzgoja poljoprivrednih kultura. Zbog činjenice da se osim sjemenom razmnožavaju i različitim vegetativnim organima, mehaničkim mjerama (prašenje strništa, obradom tla, kosidbom i dr.), teško ih je iskorijeniti. Zbog velike pričuve hranjiva u njihovim vegetativnim organima (vriježe, gomolji, podanci, lukovice), nakon primjene mehaničkih zaštitnih mjera lako se obnove i uspješno se nadmeću s kulturom i drugim korovima.