Zaštita bilja

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).

Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.

Tijekom listopada završava godišnji ciklus proizvodnje krizantema namijenjenih prodaji uoči blagdana Svih svetih, ali prema iskustvima iz prijašnjih sezona čak i početkom druge polovice ovog mjeseca moguća je pojava nekih neželjenih ili štetnih organizama koji mogu umanjiti prodajnu vrijednost ili čak značajno oštetiti krizanteme.

Korovi u praksi mogu biti vrlo važan izvor zaraze različitim uzročnicima biljnih bolesti, jer su domaćini velikog broja biljnih bolesti, koje na njima mogu parazitirati, prezimljavati i širiti se dalje s njih na kultivirane biljke, uzrokujući opasne zaraze.

Trulež srži stabljike (pseudomonas corrugata) novija je bakterijska bolest. Otkrivena je prvi put u Engleskoj 1978. Danas je prisutna u mnogim europskim (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Bugarskoj) i prekomorskim zemljama.

Poput jezgričavih i koštičavih voćaka i na jagodastim voćkama trebali smo u fazi zimskog mirovanja provesti zimsko prskanje u cilju smanjenja zaraza s bolestima i štetnicima tijekom vegetacije.

Zimsko doba je razdoblje mirovanja, i vegetacije i vinogradara. Vinova loza je zaustavila kolanje sokova i aktivno uzimanje hranjiva, a samo minimalnim unutrašnjim procesima daje na znanje da živi i čeka svoj trenutak da ponovno prolista, procvate i rodi.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Na gotovo svim sobnim ukrasnim vrstama javlja se velik broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Najčešće se javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima. Uzročnici su različiti patogeni mikroorganizmi, a simptomi bolesti koje izazivaju često se zbog velike sličnosti mogu zamijeniti sa simptomima nekih drugih problema na biljkama, kao što su nedostatak hranjiva, stres, razne fitotoksičnosti i dr.

Posljednjih godina jedan novi pojam, a sada i geslo, sve više diktira pisanje o hranidbi i sprjećavanju bolesti u peradi: probiotici. Međutim, tek je nekolicina upućena u pravo značenje ove riječi. U ovom ćemo članku pokušati detaljnije pojasniti ovaj pojam i razmotriti njegovo značenje za zdravlje peradi.

Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme, predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Međutim, unatoč kontroliranim uvjetima koji vladaju u skladištima, postoji mogućnost kvarenja plodova voća, i to prvenstveno zbog pojave određenih bolesti (tzv. post-harvest diseases), o kojima se mora voditi računa još i prije same berbe voća. To su obično bolesti kojih u tijeku vegetacije uopće nema ili se samo sporadično pojavljuju na kraju vegetacije.

Ove godine zima je bila izrazito topla, bez dovoljno niskih temperatura, što će se između ostalog negativno odraziti na većinu poljoprivrednih biljaka, zbog jače pojave biljnih bolesti. Naime, njihovi su uzročnici zbog povišenih temperatura neuobičajenih za ovo doba godine imali iznimno povoljne uvjete za prezimljavanje i održavanje infektivnog inokuluma.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Strah voćara za zdravstvenim stanjem kasnih sorata jabuka ne završava jesenskom berbom, jer većina takvog uroda završava u hladnjačama za njihovo skladištenje tijekom zimskih mjeseci. Posljednjih se nekoliko godina u Hrvatskoj značajno povećavaju kapaciteti za čuvanje plodova jabuka kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjače), ali niti vrhunska tehnologija skladištenja “ne može liječiti” ako ulazna sirovina pati od patoloških poremećaja čije su infekcije zabilježene u voćnjacima uoči berbe ili su lošijega fiziološkog stanja.

Seminar biljne zaštite središnje je mjesto okupljanja svih koji se bave zaštitom bilja. Dvije godine nije mogao biti održan zbog pandemije. Jubilarni 65. seminar biljne zaštite održat će se od 6.-9.prosinca u opatijskom hotelu...